Jezično planiranje i/ili planiranje prestiža
U referatu se raspravlja o suodnosu jezičnih navika i jezične reforme. Taj odnos nije jednostran, nego odražava uzajamnost, jer se službena jezična politika može formirati kao odgovor na postojeće socijalne navike, ali može biti usmjerena i prema mijenjanju uvriježenih stavova o jeziku. Čak i bez iz...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:315676/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Primijenjena lingvistika - izazovi na početku XXI. stoljeća Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, 2002. |
Glavni autori: | Peti-Stantić, Anita (-), Langston, Keith (Author) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03044naa a2200205uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2002 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)357455 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Peti-Stantić, Anita | |
245 | 1 | 0 | |a Jezično planiranje i/ili planiranje prestiža / |c Peti-Stantić, Anita ; Langston, Keith. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Language planning and/or prestige planning | |
300 | |a 427-434 |f str. | ||
520 | |a U referatu se raspravlja o suodnosu jezičnih navika i jezične reforme. Taj odnos nije jednostran, nego odražava uzajamnost, jer se službena jezična politika može formirati kao odgovor na postojeće socijalne navike, ali može biti usmjerena i prema mijenjanju uvriježenih stavova o jeziku. Čak i bez izravnih pokušaja u tom smjeru, nužnost proslijeđivanja informacija vezanih uz promjene u uporabi koje se preporučuju ili zahtijevaju vodi do određenog stupnja svijesti o jezičnoj reformi koja može, do određene mjere, utjecati na javne stavove. Kako su jezično čistunstvo i napori oko čvršćega razlikovanja standardnoga hrvatskoga jezika od srpskoga bili u središtu mnogih rasprava u posljednjih deset godina (i u stručnim krugovima i u medijima), a svaki ozbiljniji napor oko uspostavljanja standarda jezične uporabe nužno se u velikom dijelu oslanja na školski sustav, u radu se izlaže dio rezultata istraživanja upotrebe leksika koje smo u 2000. godini proveli na uzorku od 400 osnovnoškolskih učitelja iz svih županije Republike Hrvatske. Obrađeni rezultati prije svega svjedoče o visokom stupnju nesigurnosti vezanom uz standardnost statusa pojedinih oblika. Premda većina ispitanika tvrdi kako u školskom sustavu treba upotrebljavati čisti hrvatski jezik, ne postavljajući pri tome pitanje o smislu te sintagme, mehanički pristup zamjeni pojedinih leksema drugima (nerijetko nametnutima iz stila visoke, ne uvijek dobro jezično obrazovane administracije) koji se očitava iz odgovora, upućuje na otklon od vlastite jezične kompetencije i priklanjanje autoritetima. Već je samo takvo razumijevanje jezičnog prestiža, kakvo se očito u zadnje vrijeme uvriježilo u nas, nespojivo sa shvaćanjem standardnoga jezika i razvedenosti njegovih izražajnih mogućnosti. Taj problem smatramo i sociolingvistički i pragmatički važnim vidom razumijevanja suvremenoga hrvatskoga standarda i načina njegova funkcioniranja. | ||
546 | |a HRV | ||
693 | |a jezično planiranje, planiranje prestiža |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a language planning, prestige planning |l eng |2 crosbi | ||
700 | 1 | |a Langston, Keith |4 aut | |
773 | 0 | |a Godišnje savjetovanje Društva za primijenjenu lingvistiku: Primienjena lingvistika - izazovi na početku XXI. stoljeća (2.-4.3.2000. ; Opatija, Hrvatska) |t Primijenjena lingvistika - izazovi na početku XXI. stoljeća |d Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, 2002. |n Stolac, Diana ; Ivanetić, Nada ; Pritchard, Boris |z 953-6839-13-X |g str. 427-434 | |
942 | |c RZB |u 1 |v Recenzija |z Ostalo - Predavanje - CijeliRad | ||
999 | |c 315676 |d 315674 |