Odnos prema predlošcima u djelima Vatroslava Doneganija i Ivana Rendića za đakovačku katedralu

Đakovačka katedrala predstavlja jednu od najznačajnijih galerija hrvatske sakralne skulpture 19. stoljeća. Zbog težnje biskupa Strossmayera da opremi svoju prvostolnicu sa što kvalitetnijim kiparskim djelima, a ne zanatskim proizvodima, na oltare te u lunete portala ove građevine nisu postavljene sk...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:315685/Details
Matična publikacija: Original u skulpturi
Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja, Galerija Antuna Augustinčića, 2008
Glavni autor: Damjanović, Dragan (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03145naa a2200241uu 4500
008 131111s2008 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)358463 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Damjanović, Dragan 
245 1 0 |a Odnos prema predlošcima u djelima Vatroslava Doneganija i Ivana Rendića za đakovačku katedralu /  |c Damjanović, Dragan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Relation to Historical Models in the Sculpture of Vatroslav Donegani and Ivan Rendić for Djakovo Cathedral 
300 |a 39-39  |f str. 
520 |a Đakovačka katedrala predstavlja jednu od najznačajnijih galerija hrvatske sakralne skulpture 19. stoljeća. Zbog težnje biskupa Strossmayera da opremi svoju prvostolnicu sa što kvalitetnijim kiparskim djelima, a ne zanatskim proizvodima, na oltare te u lunete portala ove građevine nisu postavljene skulpture naručivane u tirolskim ili minhenskim radionicama, koje su opremale većinu srednjoeuropskih crkava u to vrijeme, već je ovaj posao povjeren najvećim dijelom domaćim skulptorima: ponajprije Vatroslavu Doneganiju, te Ivanu Rendiću, dok su dio posla obavili Austrijanac Georg Feurstein, Čeh Tomo Wodička te Slovenac Alojzij Gangl. Biskup Strossmayer pokazao se najzahtjevnijim upravo u pogledu realizacija domaćih skulptora, Doneganija i Rendića, jer je od njih htio napraviti neke vrste utemeljitelja nove hrvatske sakralne skulpture uopće. Obojica, međutim, nisu do kraja ispunili biskupova očekivanja. Strossmayer je naime želio da se njihova skulptura oslanja na renesansa ostvarenja, ponajprije na djela Lucca della Robbije, Ghibertija i Donatela, na isti način kao što se suvremeno nazarensko slikarstvo oslanjalo na Raffaela i njegov krug. U slučaju Rendića biskupova očekivanja nisu ispunjena uopće, jer ovaj kipar nije htio odstupiti od tipa akademskog realizma koji je usvojio na akademiji u Firenci sedamdesetih godina. Donegani se je u puno većoj mjeri pokorio biskupovim zahtjevima, no on pak svojom produktivnošću nije u dovoljnoj mjeri odgovarao Strossmayerovim očekivanjima. Upravo zahvaljujući zahtjevima biskupa Strossmayera na skulpturi đakovačke katedrale, i u Rendićevim, a osobito u Doneganijevim djelima, može se proučavati odnos umjetnosti 19. stoljeća prema predlošku, u ovom slučaju ponajprije renesansnim skulpturama, koji je uvijek bio obilježen sukobom između težnje za oslanjanjem na prošlost te istodobnim nastojanjem za postizanjem originalnosti. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 6.04 
690 |a 6.05 
690 |a 6.06 
693 |a Historicizam, skulptura, Vatroslav Donegani, Ivan Rendić, Josip Juraj Strossmayer, Đakovo - katedrala  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Historicism, Sculpture, Vatroslav Donegani, Ivan Rendić, Josip Juraj Strossmayer, Djakovo cathedral  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Original u skulpturi (4-6.06.2008. ; Klanjec, Hrvatska)  |t Original u skulpturi  |d Klanjec : Muzeji Hrvatskog zagorja, Galerija Antuna Augustinčića, 2008  |n Pejković, Božidar  |g str. 39-39 
942 |c RZB  |u 1  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak 
999 |c 315685  |d 315683