Humanizam i bioetika
Dok je rani humanizam njegovao jedinstvo znanja, umijeća i djelovanja, 17. stoljeće zagovara dualizam duha i tijela, dovodeći i do podjele znanosti na prirodnu i duhovnu. Priroda biva definirana kao objektivna datost sa svojstvima i zakonitostima neovisnima o ljudskoj spoznaji, dok se svijet i misao...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:315726/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Drugi međunarodni bioetički simpozij u Bosni i Hercegovini "Integrativna bioetika i interkulturalnost" Sarajevo : Bioetičko društvo u Bosni i Hercegovini, 2008 |
| Glavni autor: | Zagorac, Ivana (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02599naa a2200229uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20131206085143.0 | ||
| 008 | 131111s2008 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)362739 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 769 |a Zagorac, Ivana | |
| 245 | 1 | 0 | |a Humanizam i bioetika / |c Zagorac, Ivana. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Humanism and bioethics | |
| 300 | |a 61-61 |f str. | ||
| 520 | |a Dok je rani humanizam njegovao jedinstvo znanja, umijeća i djelovanja, 17. stoljeće zagovara dualizam duha i tijela, dovodeći i do podjele znanosti na prirodnu i duhovnu. Priroda biva definirana kao objektivna datost sa svojstvima i zakonitostima neovisnima o ljudskoj spoznaji, dok se svijet i misao, odvojene od tijela, dižu na razinu mistične realnosti. Humanizam iščezava iz prirodnih znanosti, a filozofija kida stare veze sa znanošću. Do obnove humanizma dolazi dramatično – u trenutku kad je očuvanje života dovedeno u pitanje – no rezultira i pomacima u razumijevanju ljudske prirode. Humanističko uvjerenje u sposobnost zajedničke sućuti isprepleteno je sa vjerom u ljudski razum i pouzdanjem u ljudsko djelovanje. Humanizam u doba bioetike ne implicira stvaranje imperativa niti se povodi jednostavnim činjeničnim iskazima. Iz akademskih enklava, ideje humanizma prožimaju život svakodnevice. S druge strane, bioetika se začinje kao društveni pokret koji reflektira kolektivnu osjećajnost i oblikovanje novog svjetonazora naknadno se formirajući i kao akademsko područje. I dok humanizam donosi poruku da današnje probleme treba sagledati iz konteksta povijesnog mišljenja, detektiranje rehabilitiranja senzibiliteta, kojemu su najsnažniji impuls dala upravo bioetička pitanja, daje nam uvid u strahove i nade koji danas pokreću ljudska djelovanja. Uz prikaz susreta humanizma i bioetike, upravo će pokušaj ocrtavanja bioetičkog senzibiliteta predstavljati važnu problemsku točku ovoga izlaganja. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300990-1085 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.01 | ||
| 693 | |a Humanizam, bioetika, integrativna bioetika, bioetički senzibilitet |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Humanism, bioethics, integrative bioethics, bioethical sensibility |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a Integrativna bioetika i interkulturalnost (23-24. 05. 2008. ; Sarajevo, Bosna i Hercegovina) |t Drugi međunarodni bioetički simpozij u Bosni i Hercegovini "Integrativna bioetika i interkulturalnost" |d Sarajevo : Bioetičko društvo u Bosni i Hercegovini, 2008 |n - |g str. 61-61 | |
| 942 | |c RZB |t 1.12 |u 2 |v Nista |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak | ||
| 999 | |c 315726 |d 315724 | ||