Zagrebački biskup Juraj Branjug – naručitelj gradnje župne crkve Sv. Ladislava u Pokupskom Uloga naručitelja u odabiru arhitektonskog tipa

Uloga zagrebačkih biskupa kao naručitelja u razdoblju baroka, osobito na polju sakralne arhitekture, je izuzetno značajna. U crkvama koje daje sagraditi zagrebački Kaptol u arhitekturu kontinentalne Hrvatske dolaze novi arhitektonski tipovi koje donose angažirani graditelji, često stranog porijekla,...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:315773/Details
Matična publikacija: Umjetnost i naručitelji. Zbornik radova znanstvenog skupa "Dani Cvita Fiskovića" održanog 2008. godine
Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, 2010.
Glavni autor: Botica, Dubravka (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03010naa a2200217uu 4500
008 131111s2010 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)367410 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 452  |a Botica, Dubravka 
245 1 0 |a Zagrebački biskup Juraj Branjug – naručitelj gradnje župne crkve Sv. Ladislava u Pokupskom Uloga naručitelja u odabiru arhitektonskog tipa /  |c Botica, Dubravka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Juraj Branjug, Bishop of Zagreb - Commission of the Construction and Furnishings of the Parish Church of St. Ladislas in Pokupsko. The Role of the Patron in Selecting the Architectural Type. 
300 |a 125-136  |f str. 
520 |a Uloga zagrebačkih biskupa kao naručitelja u razdoblju baroka, osobito na polju sakralne arhitekture, je izuzetno značajna. U crkvama koje daje sagraditi zagrebački Kaptol u arhitekturu kontinentalne Hrvatske dolaze novi arhitektonski tipovi koje donose angažirani graditelji, često stranog porijekla, a odudaraju od ustaljene graditeljske produkcije vremena. Za to je primjer i prva crkva u četverolisnom tipu u jugoistočnom dijelu srednje Europe, župna crkva Sv. Ladislava u Pokupskom. Zagrebački biskup Juraj Branjug (zagrebački biskup od 1723. do 1748. godine) daje podići crkvu na biskupskom posjedu od 1736., a crkva je dovršena i opremljena 1739. godine. Odabir umjetničkih sredstava, odnosno u ovom kontekstu, odabir novog tipa za gradnju župne crkve u sredini koja ne poznaje takvu produkciju do tada, postaje potpuno jasan tek uvažavanjem povijesnog aspekta i konteksta gradnje. Sam titular crkve, ali i odabir mjesta gradnje rezultat su programa zagrebačkog polihistora Pavla Rittera Vitezovića, koji već od kraja 17. st. svojim pisanjem o prošlosti zagrebačke biskupije ima velikog utjecaja na kulturni i politički život, ali i programe umjetničkih narudžbi u Zagrebu. Program opremanja crkve određen je naglašavanjem kontinuiteta svjetovne vlasti, u liku svetoga kralja Ladislava. Upravo je takav spoj sakralnog i svjetovne vlasti mogao biti i razlog odabira arhitektonskog tipa u kojemu je građena crkva, a koji se prije toga javlja u župnoj crkvi u Laxenburgu kod Beča, što do sada bilo zanemareno u istraživanjima o ovoj crkvi. 
536 |a Projekt MZOS  |f 101-1012654-2653 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
693 |a biskup Juraj Branjug, naručitelj, titular sv. Ladislava, odabir arhitektonskog tipa  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Bishop Juraj Branjug, comission, St. Ladislaus, Selection of the Architectural Type  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a XI. Dani Cvita Fiskovića (17-20.09.2008. ; Orebić, Hrvatska)  |t Umjetnost i naručitelji. Zbornik radova znanstvenog skupa "Dani Cvita Fiskovića" održanog 2008. godine  |d Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, 2010.  |n Gudelj, Jasenka  |z 978-953-6106-88-2  |g str. 125-136 
942 |c RZB  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad  |t 1.08 
999 |c 315773  |d 315771