Prostor Grada u dubrovačkoj ranonovovjekovnoj književnosti

Opisivanje i simboličko ocrtavanje grada pripada neprijeporno urbanoj kulturi. Prostor grada bio je na različite načine predstavljen u dubrovačkoj ranovovjekovnoj književnosti: od razdoblja humanizma pa sve do kraja 18. stoljeća grad se opisuje kao prostor posebnog identiteta u brojnim književnim dj...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:316028/Details
Matična publikacija: Miasto w kulturze chorwackiej / Urbano u hrvatskoj kulturi
Warszawa : Wydział Polonistyki Uniwersytetu Warszawskiego, 2008.
Glavni autor: Fališevac, Dunja (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02971naa a22002417u 4500
005 20170115202007.0
008 131111s2008 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)400660 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak  |d HR-ZaFF 
100 1 |9 556  |a Fališevac, Dunja 
245 1 0 |a Prostor Grada u dubrovačkoj ranonovovjekovnoj književnosti /  |c Fališevac, Dunja. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The City Space in Dubrovnik's Early Modern Literature 
300 |a 31-41  |f str. 
520 |a Opisivanje i simboličko ocrtavanje grada pripada neprijeporno urbanoj kulturi. Prostor grada bio je na različite načine predstavljen u dubrovačkoj ranovovjekovnoj književnosti: od razdoblja humanizma pa sve do kraja 18. stoljeća grad se opisuje kao prostor posebnog identiteta u brojnim književnim djelima, a takve su predodžbe imale i izvanknjiževnu, političko- ideološku i mitologemsku funkciju te su utjecale na kontinuitet i stabilitet kolektivnog identiteta grada. Analizom različitih predodžaba grada u reprezentativnim književnim tekstovima (I. Crijević, M. Vetranović, M. Držić, I. Gundulić, J. Palmotić, J. Palmotić Dionorić i drugi), i to različitih žanrova, od epigrama preko pohvalnica i poslanica pa do pastorala, komedija, melodrama i epova, nastoji se pokazati da se grad Dubrovnik predstavlja različito: kao simboličan prostor slavne prošlosti (u humanizmu), kao realan arhitektonski i urbani prostor u kojem se odvija svakodnevni život, kao urbana društvena struktura sa stanovnicima specifična mentaliteta (u renesansnim komedijama i pastoralama), kao idealni politički prostor s posvećenim institucijama vlasti i moći ili pak kao politički entitet dugotrajne aristokratske tradicije i legitimiteta koji ne može biti uništen (u epu, pastorali i libretističkoj drami) ; predstavlja se grad Dubrovnik i kao prostor omeđen čvrstim granicama prema ruralnom okolnom prostoru ili pak kao urbani prostor suprotstavljen drugim urbanim prostorima (u komedijama i satiričkoj poeziji). U kontekstu hrvatske književnosti takve, postojane i kontinuirane predodžbe i neprekinuta samoprezentacija grada kao specifična entiteta obilježje su jedino dubrovačke ranonovovjekovne književne kulture. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301070-1056 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301070-1057 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a grad, simbol, predodžba, renesansa, barok, mitologem, utopija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a city, symbol, notion, renaissance, baroque, mythologeme, utopia  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Miasto w kulturze chorwackiej / Urbano u hrvatskoj kulturi (30. 11-01. 12. 2006. ; Varšava, Poljska)  |t Miasto w kulturze chorwackiej / Urbano u hrvatskoj kulturi  |d Warszawa : Wydział Polonistyki Uniwersytetu Warszawskiego, 2008.  |n Falski, Maciej ; Kryska-Mosur, Małgorzata  |z 978-83-60938-28-7  |g str. 31-41 
942 |c RZB  |u 2  |v međunarodna recenzija  |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad  |t 1.06 
999 |c 316028  |d 316026