Slika naslovnice

Baština "kolijevke najvećeg sina naših naroda i narodnosti" i njezini korisnici: Konstrukcija Kumrovca kao turističke destinacije u socijalizmu i nakon njega

Stvaranje političko-turističke destinacije u doba socijalizma i postsocijalistička upotreba socijalističke baštine u ovome će se radu rasvijetliti na primjeru Kumrovca, rodnoga sela Josipa Broza Tita. Autorice će pokazati kako je selo koje je početkom 20. stoljeća imalo tridesetak kuća i oko 250 sta...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:316487/Details
Matična publikacija: Dediščina socializma v turizmu. Strokovni posvet. Zbornik povzetkov
Portorož : Univerza na Primorskem, Fakulteta za turistične študije Portorož – Turistica, 2009
Glavni autori: Škrbić Alempijević, Nevena (-), Kelemen, Petra (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://www.turistica.si/downloads/posveti/DediscinaSocializma/Povzetki/SkrbicAlempijevicKelemen.pdf
LEADER 04369naa a2200253uu 4500
008 131111s2009 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)436833 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 765  |a Škrbić Alempijević, Nevena 
245 1 0 |a Baština "kolijevke najvećeg sina naših naroda i narodnosti" i njezini korisnici: Konstrukcija Kumrovca kao turističke destinacije u socijalizmu i nakon njega /  |c Škrbić Alempijević, Nevena ; Kelemen, Petra. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The Heritage of "the Cradle of the Greatest Son of Our Nations and Nationalities" and its Users: the Construction of Kumrovec as a Tourism Destination in Socialism and after it 
300 |a 17-17  |f str. 
520 |a Stvaranje političko-turističke destinacije u doba socijalizma i postsocijalistička upotreba socijalističke baštine u ovome će se radu rasvijetliti na primjeru Kumrovca, rodnoga sela Josipa Broza Tita. Autorice će pokazati kako je selo koje je početkom 20. stoljeća imalo tridesetak kuća i oko 250 stanovnika, udaljeno od mora i utabanih turističkih trasa, u socijalizmu preobraženo u topos u kojem su se posjetitelji imali priliku susresti s temeljnim nacionalnim mitovima. Pritom je jedno od osnovnih pitanja što je u Kumrovcu izabrano kao reprezent socijalističkih vrijednosti i od čije strane. U središtu sveobuhvatnoga preoblikovanja stajala je Titova rodna kuća, oko koje je oformljen etnografski muzej na otvorenom, s nedvosmislenom ideološkom porukom. S jedne strane, autorice će se fokusirati na konstruktore Kumrovca, a s druge na posjetitelje koji su Kumrovec koristili kao podsjetnik na slavnu prošlost i arhivu adekvatnih društvenih sjećanja sačuvanih za budućnost. Pratit će se potom što se s nasljeđem socijalizma događalo devedesetih godina 20. stoljeća, osamostaljenjem Republike Hrvatske te izbijanjem Domovinskoga rata, kada je mjesto izloženo hotimičnoj društvenoj amneziji. Mijenjanjem političkog stava prema ovom mjestu blijede i materijalni svjedoci socijalizma: velebna socijalistička arhitektura napuštena je i ostavljena bez nove namjene i sadržaja do danas. Planirana depolitizacija Kumrovca najočitija je na primjeru muzeja na otvorenom. Od ustanove koja je trebala svjedočiti "o tome kako su bosonogi zagorski dječaci odlazili u svijet, kako su ostavljali svoj siromašni dom... i kako je jednom od tih poletaraca uspjelo da stane na čelo svjetskoj borbi za mir, za budućnost čovječanstva", muzej je preoblikovan u "neutralan" prikaz seljačkog života na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, što prevladava i u recentnoj turističkoj prezentaciji mjesta. Konačno, analizirat će se što se od kumrovečke infrastrukture i materijalnih ostataka prošlosti redefinira kao "socijalistička baština" i koju ulogu ona dobiva u suvremenosti. Pritom posebno mjesto zauzimaju suvremene proslave Dana mladosti, u kojima namjerno potisnut socijalistički imaginarij naglo izbija na vidjelo. Postavlja se i pitanje prava na kumrovečku baštinu, pri čemu se analizira čija se prošlost evocira i koji su njezini "korisnici". Tako se u izlaganje uvodi i višeglasje, analizom naracija posjetitelja s jedne te lokalnoga stanovništva s druge strane. Praćenjem procesa prikazivanja i korištenja socijalističke baštine, autorice će raspraviti o tome kako se ona redefinira u različitim povijesnim i političkim kontekstima, ostvarujući se pritom kao stav prema socijalističkoj prošlosti u sadašnjosti. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300855-3477 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1890667-1040 
546 |a HRV 
690 |a 6.08 
693 |a Kumrovec, političko-turistička destinacija, socijalistička baština, postsocijalizam  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Kumrovec, political tourism destination, socialist heritage, postsocialism  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Dediščina socializma v turizmu (27-28.11.2009. ; Portorož, Slovenija)  |t Dediščina socializma v turizmu. Strokovni posvet. Zbornik povzetkov  |d Portorož : Univerza na Primorskem, Fakulteta za turistične študije Portorož – Turistica, 2009  |n Mateja Habinc  |g str. 17-17 
700 1 |9 736  |a Kelemen, Petra  |4 aut 
856 |u http://www.turistica.si/downloads/posveti/DediscinaSocializma/Povzetki/SkrbicAlempijevicKelemen.pdf 
942 |c RZB  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Pozvano - Sazetak  |t 1.12 
999 |c 316487  |d 316485 

Slični primjerci