Govorništvo u nastavi - neverbalna komunikacija

Ljudi putem neverbalnih znakova dobivaju puno informacija. Istraživanja su pokazala da čak 78% poruke je neverbalna komunikacija i to ekstralingvitički znakovi, 13% čini glas i dikcija (supralingvistički znakovi) dok samo 9% poruke nosi sadržaj. Dijelom su ti znakovi urođeni, a dijelom društveno, ku...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:316527/Details
Matična publikacija: 2. stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH) - Knjižica sažetaka
Zagreb : Croaticum, 2009
Glavni autori: Carović, Ines (-), Čarapina, Tanja (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03257naa a2200253uu 4500
005 20131205141659.0
008 131111s2009 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)442761 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 419  |a Carović, Ines 
245 1 0 |a Govorništvo u nastavi - neverbalna komunikacija /  |c Šafarić, Ines ; Čarapina, Tanja. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Rhetoric in class - nonverbal communication 
300 |a 22-22  |f str. 
520 |a Ljudi putem neverbalnih znakova dobivaju puno informacija. Istraživanja su pokazala da čak 78% poruke je neverbalna komunikacija i to ekstralingvitički znakovi, 13% čini glas i dikcija (supralingvistički znakovi) dok samo 9% poruke nosi sadržaj. Dijelom su ti znakovi urođeni, a dijelom društveno, kulturno, etnički i spolno određeni ili dogovoreni. Što se više vježba obraćanje pažnje na detalje komunikacije s drugima, sve se više počinju primjećivati poruke koje se prenose suptilnom neverbalnom komunikacijom, tonom glasa ili izborom određenih riječi jer se druga osoba ne usuđuje izraziti ih direktno ili ih niti sama nije svjesna, a koje bi itekako poboljšale međusobne odnose kad bi bile primijećene i razjašnjene. I za jedne i za druge je važno znati prepoznati ih, kako u svakodnevnom životu radi uspostavljanja što boljih socijalnih interakcija, tako i u nastavnom procesu u kojem su neverbalni znakovi studenata ograničeni položajem koji većinom skriva donji dio njihova tijela, a kretanje im je reducirano. U poučavanju stranoga jezika dobro bi bilo prepoznavati ambleme i značenja pojedinih neverbalnih znakova naroda i grupa iz kojih studenti dolaze. Lektori bi kao dio nastavničkih kompetencija trebali osvijestiti i izbjegavati „loše“ neverbalne znakove, a usvojiti i koristiti „poželjne“. U izlaganju će se upozoriti na ekstralingvističke i supralingvističke neverbalne znakove. Pokušat će se ukazati na česte znakove po ulogama i vrstama. Također će se u radu osvrnuti i na proksemiju. Proksemija su znakovi udaljenosti sugovornika i zauzimanje položaja u prostoru. Taj je odnos važan i u razredu gdje proksemija može igrati značajnu ulogu te razviti različite vrste odnosa između studenata, ali također i studenata i lektora (prijateljske, natjecateljske, demokratske ili čak nadređene ili podređene). Prostorno približavanje odnosno udaljavanje studenata u prostoru također se razlikuje ovisno o kulturama i narodima te je važno ukazati i na te razlike. Pokušat će se i analizirati konkretni neverbalni znakovi i istražiti njihova percepcija. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-0785 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3623 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a govorništvo, neverbalna komunikacija, nastava  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a rhetoric, nonverbal kommunication, class  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Čarapina, Tanja  |4 aut 
773 0 |a 2. stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH) (3.-4. srpnja 2009. ; Zagreb, Hrvatska)  |t 2. stručno savjetovanje za lektore inojezičnoga hrvatskoga (SIH) - Knjižica sažetaka  |d Zagreb : Croaticum, 2009  |g str. 22-22 
942 |c RZB  |u 2  |v DomRecenzija  |z Strucni - Predavanje - Sazetak  |t 1.12 
999 |c 316527  |d 316525