Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u 1. polovici 20. stoljeća

Tijekom prve polovice 20. stoljeća izložbe postaju učestalim oblikom prezentacije umjetnosti van nacionalnih granica, te se povećava broj samostalnih i skupnih izložaba koje predstavljaju pojedinačna dostignuća na određenom umjetničkom području, odnosno postaju mjesto živog transfera iskustava i utj...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:316528/Details
Matična publikacija: Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu
Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2009.
Glavni autor: Magaš Bilandžić, Lovorka (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03164naa a2200229uu 4500
008 131111s2009 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)443402 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 1055  |a Magaš Bilandžić, Lovorka 
245 1 0 |a Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u 1. polovici 20. stoljeća /  |c Magaš, Lovorka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Exhibitions of German Artists in Croatia and Croatian Artists in Germany in the 1st Half of the 20th Century 
300 |a 19-20  |f str. 
520 |a Tijekom prve polovice 20. stoljeća izložbe postaju učestalim oblikom prezentacije umjetnosti van nacionalnih granica, te se povećava broj samostalnih i skupnih izložaba koje predstavljaju pojedinačna dostignuća na određenom umjetničkom području, odnosno postaju mjesto živog transfera iskustava i utjecaja među umjetnicima. Prisutnost hrvatske umjetnosti u Njemačkoj vezana je ponajprije uz pojedinačna predstavljanja naših umjetnika (V. Bojničić, O. Hermana, I. Meštrovića), te njihovo sudjelovanje na međunarodnim izložbama. Težište skupnih izložaba kojima se predstavljala hrvatska i jugoslavenska umjetnost stavljalo se poglavito na etnografski materijal i autentične oblike stvaralaštva poput narodne umjetnosti (1916. "Izložba hrvatske narodne umjetnosti"), odnosno na grafičku produkciju (1933. "Izložba narodne umjetnosti i grafike"). Njemačka umjetnost je bila vrlo dobro poznata generacijama naših modernih umjetnika preko periodike i zahvaljujući školovanju na njemačkim likovnim akademijama, a do direktnog i intenzivnog upoznavanja šire javnosti sa tada suvremenom njemačkom umjetnošću je došlo nakon skupne izložbe "Njemačka savremena likovna umetnost i arhitektura" koja je 1931. organizirana u Beogradu i Zagrebu. Tijekom 1930-ih u Zagrebu se priređuju samostalne izložbe vodećih njemačkih umjetnika (Georgea Grosza, Maxa Pechsteina, Käthe Kollwitz) koje su izvršile značajan utjecaj na našu likovnu scenu, te svjedoče o težnji pripadnika Zemlje, Grupe Trojice i Kluba likovnih umjetnica da organiziraju izložbe umjetnika srodnih ideoloških i umjetničkih stajališta. Razdoblje NDH je obilježila institucionalna suradnja dva politička režima koja je 1942. rezultirala ideološki obojenim izložbama "Njemačka plastika sadašnjosti" i "Slikarski dojmovi s ratišta", odnosno 1943. prezentacijom hrvatske umjetnosti u Berlinu. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
690 |a 6.06 
693 |a izložba, hrvatska umjetnost, nejmačka umjetnst, kulturne veze  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a exhibition, croatian art, german art, cultural connection  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu (22-23.10.2009. ; Zagreb, Hrvatska)  |t Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu  |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2009.  |n Irena Kraševac, Petar Prelog  |z 978-953-6106-83-7  |g str. 19-20 
942 |c RZB  |u 2  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak  |t 1.12 
999 |c 316528  |d 316526