Interkulturalni odnosi i obrazovanje na manjinskim jezicima: Hrvatska-Srbija

U strukturi nacionalnog kurikuluma i (su)konstrukciji školskog kurikuluma interkulturalni odnosi i obrazovanje na manjinskim jezicima predstavljaju jednu od temeljenih odrednica. Budući da su odgoj, obrazovanje i informiranje temeljni čimbenici koji omogućuju razvoj svih bitnih sastavnica značajnih...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:316895/Details
Matična publikacija: Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije
Zagreb : Institut za migracije i narodnosti, 2010.
Glavni autor: Hrvatić, Neven (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03190naa a2200241uu 4500
005 20131205155122.0
008 131111s2010 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)487406 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 589  |a Hrvatić, Neven 
245 1 0 |a Interkulturalni odnosi i obrazovanje na manjinskim jezicima: Hrvatska-Srbija /  |c Neven Hrvatić. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Intercultural relations and education in minority languages: Croatia-Serbia 
300 |a 131-142  |f str. 
520 |a U strukturi nacionalnog kurikuluma i (su)konstrukciji školskog kurikuluma interkulturalni odnosi i obrazovanje na manjinskim jezicima predstavljaju jednu od temeljenih odrednica. Budući da su odgoj, obrazovanje i informiranje temeljni čimbenici koji omogućuju razvoj svih bitnih sastavnica značajnih za višestrani napredak nekog naroda (a za opstanak etničkih i nacionalnih manjina oni su od presudne važnosti), pluralističko i istinski demokratsko društvo treba ne samo poštovati etničku, kulturnu, jezičnu i vjersku posebnost pripadnika nacionalnih manjina, a manjinsko okružje treba postati odgovarajuće mjesto za izražavanje, očuvanje i razvijanje samobitnosti. Rezultati znanstvenog projekta Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima, ukazuju na visoku razinu deklarativnog prihvaćanja europskih vrijednosti, postojanje stereotipa, izraženu socijalnu distancu prema pripadnicima nacionalnih, etničkih i religijskih skupina kod srednjoškolaca u Hrvatskoj, te visoku hijerarhijsku distancu, pretežni kolektivizam, jasno podijeljene društvene (socijalne) spolne uloge i snažnu kontrolu neizvjesnosti, kao dijelove Hofstedeovog modela. Dominantne vrijednosti dobivenih karakteristika reduciraju se u nacionalnom kurikulumu, uz mogućnost ublažavanja na svim razinama (odgojne vrijednosti, stjecanje temeljnih kompetencija učenika, odgojno-obrazovna područja i međupredmetne teme) posebno u okviru interkulturalnih kurikularnih odrednica. Suradnja u provedbi obrazovanja na manjinskim jezicima, posebno na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji i srpskom jeziku u Republici Hrvatskoj, kroz razvoj odgojno-obrazovnih oblika i modela, koncipiranju nastavnih planova i programa, udžbenika i razvoju interkulturalnog kurikuluma važan je faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301761-1769 
546 |a HRV 
690 |a 5.07 
693 |a interkulturalno obrazovanje, interkulturalni kurikulum, obrazovanje na manjinskim jezicima, suradnja Hrvatska-Srbija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a intercultural education, intercultural curriculum, education in minority languages, collaboration Croatia - Serbia  |l eng  |2 crosbi 
700 |4 aut 
773 0 |a Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije (16.10.2009. ; Zagreb, Hrvatska)  |t Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije  |d Zagreb : Institut za migracije i narodnosti, 2010.  |n Babić, Dragutin ; Župarić-Iljić, Drago  |z 978-953-6028-26-9  |g str. 131-142 
942 |c RZB  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Plenarno - CijeliRad  |t 1.06 
999 |c 316895  |d 316893