Književnost franjevaca Bosne Srebrene u književnoj historiografiji

U književnim je povijestima redovito naglašavan doprinos franjevaca Bosne Srebrene dopreporodnoj hrvatskoj književnosti. Stalna mjesta u književnoj historiografiji koja se mogu uočiti polaze od činjenice da se o hrvatskoj književnosti u Bosni može govoriti isključivo zahvaljujući fratrima na perifer...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:317316/Details
Glavni autor: Grmača, Dolores (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02678naa a2200229uu 4500
003 HR-ZaFF
005 20180118170044.0
008 131111s2011 xx 1 hrv|d
999 |c 317316  |d 317314 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 571  |a Grmača, Dolores 
245 1 0 |a Književnost franjevaca Bosne Srebrene u književnoj historiografiji /  |c Grmača, Dolores. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The treatment of literary works of franciscans from the province of Bosna Srebrena in literary historiography 
300 |f str. 
520 |a U književnim je povijestima redovito naglašavan doprinos franjevaca Bosne Srebrene dopreporodnoj hrvatskoj književnosti. Stalna mjesta u književnoj historiografiji koja se mogu uočiti polaze od činjenice da se o hrvatskoj književnosti u Bosni može govoriti isključivo zahvaljujući fratrima na periferiji moćnog Osmanskog Carstva. Potom da je riječ o književnosti koja je inicirana protureformacijskim ciljevima, te je stoga isključivo utilitarna i didaktično-nabožna karaktera. Posebice se ističe iznimna popularnost na koju nailaze knjige vjerskoga sadržaja, koje sa sobom nose svu prtljagu srednjovjekovnog katolicizma (Krešimir Georgijević). S jedne strane dakle književni povjesničari ističu pragmatičnu ulogu i nisku estetsku razinu franjevačke književnosti, dok s druge pak strane upućuju na vitalnu ulogu franjevačke jezične prakse u 17. i 18. stoljeću u stvaranju temelja hrvatskoga jezičnoga standarda. Svojevrsni je dakle paradoks u tome što je mjesto franjevačke popularne književnosti koja sudjeluje u važnim integracijskim procesima razvoja književnog jezika u književnoj hijerarhiji posve marginalno (Joana Rapacka). U središtu je ovoga rada propitivanje strategija oblikovanja mjesta kulturne periferije koje se nudi franjevačkoj književnosti u hrvatskome književnom kanonu, što ga posreduju i održavaju književne historiografije. Rasvjetljavanje mehanizama oblikovanja nacionalnog kanona trebalo bi reći nešto više o pozicioniranju popularne književnosti i sociokulturnome kontekstu književnosti u Bosni i Hercegovini, gdje tijekom 17. i 18. stoljeća ne postoji književnost visokog stila. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301070-1057 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a franjevačka književnost, Bosna Srebrena, književna historiografija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a literary works of franciscans, the province of Bosna Srebrena, literary historiography  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres (26-28.05.2011. ; Sarajevo, Bosna i Hercegovina) 
942 |c RZB  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Nista  |t 3.15