Teorijski pristupi kategoriji (ne)određenosti u hrvatskom i srpskom jeziku

Rad se bavi pitanjem teorijskog pristupa kategoriji (ne)određenosti u hrvatskom i srpskom jeziku. Polazišna točka analize temelji se na usporedbi između tradicionalnog (dominantno morfološkog) i suvremenog (sintaktičkog, semantičkog i pragmatičkog) pristupa toj problematici. U uvodnom dijelu rada pr...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:317464/Details
Glavni autor: Karlić, Virna (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02923naa a2200217uu 4500
008 131111s2011 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)546094 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Karlić, Virna  |9 956 
245 1 0 |a Teorijski pristupi kategoriji (ne)određenosti u hrvatskom i srpskom jeziku /  |c Karlić, Virna. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Theoretical Approaches to the Category of (In)definiteness in the Croatian and Serbian Language 
300 |f str. 
520 |a Rad se bavi pitanjem teorijskog pristupa kategoriji (ne)određenosti u hrvatskom i srpskom jeziku. Polazišna točka analize temelji se na usporedbi između tradicionalnog (dominantno morfološkog) i suvremenog (sintaktičkog, semantičkog i pragmatičkog) pristupa toj problematici. U uvodnom dijelu rada prikazane su temeljne postavke koje se tiču kategorije (ne)određenosti općenito, s naglaskom na teorijske nedoumice vezane za tu problematiku s kojima se susreće suvremena lingvistika. U nastavku su ukratko predstavljena načela tradicionalnog morfološkog pristupa kategoriji (ne)određenosti u kroatističkoj i srbističkoj literaturi, koja polaze od pretpostavke da je riječ o pridjevskoj kategoriji, budući da se u hrvatskom i srpskom jeziku morfologizirala isključivo preko pridjevske deklinacije. Takav pristup je podvrgnut usporedbi s nekim novijim tumačenjima koja se javljaju u recentnoj kroatističkoj i srbističkoj literaturi (P. Piper, I. Pranjković, J. Silić, D. Trenkić, M. Znika), a uglavnom polaze od toga da je kategorija (ne)određenosti univerzalna, te da se u različitim jezicima izražava na diferencirane načine. Shodno takvom razumijevanju, načini iskazivanja određenosti ne moraju nužno biti morfologizirani, što bi drugim riječima značilo da se u hrvatskom i srpskom jeziku (ne)određenost ne iskazuje isključivo određenim i neodređenim pridjevima, nego nizom drugih sredstava, što bavljenje tom kategorijom širi u domenu sintakse, semantike, pragmalingvistike i semiologije. U završnom dijelu rada prikazani su dosadašnji kritički stavovi o tezama spomenutih promicatelja takve nove perspektive proučavanja kategorije (ne)određenosti, koji upozoravaju na prednosti i nedostatke te slaba mjesta pojedinih predstavljenih teza, a u samome zaključku, o tome će biti predstavljeno i mišljenje autorice ovoga rada. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-0746 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a gramatika, morfologija, sintaksa, semantika, pragmatika, kategorija (ne)određenosti, hrvatski jezik, srpski jezik.  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a grammar, morphology, syntax, semantics, pragmatics, (in)definiteness, Croatian language, Serbian language.  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Prvi međunarodni skup mladih slavista u Budimpešti (3. - 4. 3. 2011. ; Budimpešta, Mađarska) 
942 |c RZB  |u 1  |v Nista  |z Znanstveni - Predavanje - Nista 
999 |c 317464  |d 317462