Antitetički parovi visoko - nisko u Bibliji i hrvatskoj tradicijskoj kulturi/usmenoj književnosti

Utjecaj Biblije može se vidjeti u mnogim slojevima hrvatske tradicijske kulture i na svim strukturalnim razinama. Biblija je više nego bilo koji drugi čimbenik utjecala na život i običaje Hrvata i na cjelokupni kulturni identitet. Biblijske su i teme i stilizacije prožele brojne uzorke hrvatske verb...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:317492/Details
Matična publikacija: Peti hrvatski slavistički kongres, Zbornik sažetaka
Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, 2010
Glavni autor: Botica, Stipe (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02939naa a2200217uu 4500
008 131111s2010 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)547409 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 497  |a Botica, Stipe 
245 1 0 |a Antitetički parovi visoko - nisko u Bibliji i hrvatskoj tradicijskoj kulturi/usmenoj književnosti /  |c Botica, Stipe. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Antithetic pairs high - low in the Bible and the Croatian traditional culture/oral literature 
300 |a 220-221  |f str. 
520 |a Utjecaj Biblije može se vidjeti u mnogim slojevima hrvatske tradicijske kulture i na svim strukturalnim razinama. Biblija je više nego bilo koji drugi čimbenik utjecala na život i običaje Hrvata i na cjelokupni kulturni identitet. Biblijske su i teme i stilizacije prožele brojne uzorke hrvatske verbalne tradicijske kulture (naročito pjesme, priče, paremiologizme, zdravice) i lako ih je prepoznati po onom specifičnom biblico modo. Biblijski inventar tema postao je svojevrsni stereotip u hrvatskoj kulturi ovoga tipa. Jedno od temeljnih biblijskih načela, što je predodredilo svaki govor ovoga tipa, antitetičkog je ustroja: kao govor o onome što je gore (visoko, vječno, nebesko, Bog) i onome što je dolje (nisko, prolazno, zemaljsko, čovjek). Ta se antinomija vidi u svim vidovima literarizacije, posebice u tekstovima u kojima se slijedi i motivicija Biblijom i ostvaruje biblijska slika svijeta.. Na sadržajnom planu, a s obzirom na cjelinu hrvatske tradicijske literarizacije, biblijska se stvaralačka načela nikada ne iznevjeruju. Pomno se biraju motivi i teme koji su u optjecaju oko pojmova sakralno-profano, a u obradi su pretežito određeni stvaralačkom vizurom ili visokoga ili niskoga. U tom je slučaju i izražajni inventar bipolaran ; u prvom nizu se može obilježiti pojmovljem: uzvišeno, apstraktno, metajezično – a u drugom nizu leksičkim odabirom i sintaksnim konstrukcijama za ono što je prosto, jednostavno, konkretno... U formulacijama za obrade ovoga tipa često se poseže za simbolima koji su dostupni tradicijskom recipijentu, ali mu omogućuju i komuniciranje na „višoj” razini. Odabrane biblijske dionice koje su utjecale na tradicijsko stiliziranje postaju snažno integrativno načelo koje objedinjuje i pogled na svijet i kulturu koja stvara i obdržava tradiciju. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300787-0789 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a antinomija, Biblija, tradicijska kultura, usmena književnost  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a antinomy, Bible, traditional culture, oral literature  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Peti hrvatski slavistički kongres (07-10.09.2010. ; Rijeka, Hrvatska)  |t Peti hrvatski slavistički kongres, Zbornik sažetaka  |d Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, 2010  |n Turk, Marija  |z 978-953-6104-72-7  |g str. 220-221 
942 |c RZB  |u 2  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak  |t 1.10 
999 |c 317492  |d 317490