Svoja, žuđena, nikad zadobivena : predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti

Dugotrajna percepcija vlastitog geopolitičkog prostora kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis) u hrvatskoj je književnosti povezana s vizijom neprijateljskog, prijetećeg Istoka. Njegova vojna nadmoć, kulturna i religijska različitost povijesno su utemeljivale diskurzivno stvaranje polit...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:317713/Details
Matična publikacija: Bosanskohercegovački slavistički kongres I : zbornik radova. Knj. 2, Književnost
2303-4106
Glavni autor: Protrka Štimec, Marina (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://www.slavistickikomitet.ba/Zbornik2-Web-F.pdf#page=1&zoom=auto, 0, 666
LEADER 02658naa a2200241uu 4500
005 20140114102657.0
008 131111s2012 bn 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)559192 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 648  |a Protrka Štimec, Marina 
245 1 0 |a Svoja, žuđena, nikad zadobivena : predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti /  |c Marina Protrka Štimec. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Our, Wanted, Never Gained. Perceptions of Bosnia in Newer Croatian Literature 
300 |a 429-438  |f str. 
520 |a Dugotrajna percepcija vlastitog geopolitičkog prostora kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis) u hrvatskoj je književnosti povezana s vizijom neprijateljskog, prijetećeg Istoka. Njegova vojna nadmoć, kulturna i religijska različitost povijesno su utemeljivale diskurzivno stvaranje političke granice prema Bosni. Poimanje Bosne i pripadajućeg stanovništva kao "Turaka" u hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća, dosljedno prevladavajućoj ideologiji sveslavenske (kasnije južnoslavenske) uzajamnosti, drastično mijenja o čemu svjedoče onodobni diskurzivni spomenici jačajućem interesu za "istokrvnu braću drugog vjerozakona". Teme i prilozi u tadašnjoj književnoj periodici, putopisima (Matije Mažuranića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Adolfa Vebera Tkalčevića), novelama i romanima (Ksavera Šandora Gjalskoga, Josipa Eugena Tomića) i epici (npr. Luke Botića) na novi način koncipiraju granicu vlastitog identiteta prema Bosni. Ubrzano upoznavanje svoga koje je istodobno blisko i posve nepoznato u ovom je slučaju istodobno posljedica nacionalnointegracijske ideologije, ali i orijentalističke čežnje za egzotičnim Drugim. U izlaganju ću predstaviti osnovne strategije diskurzivnog stvaranja Istoka, granice i vlastitog narativnog identiteta koje su nastale kroz hrvatsku knj. 19. stoljeća, te način na koji su se održale kroz književnost 20. st. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-0836 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a Hrvatska književnost, orijentalizam, okcidentalizam, Matija Mažuranić, Bosna, antemurale christianitatis  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Croatian literature, orientalism, okcidentalism, Matija Mažuranić, Bosnia, antemurale christianitatis  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Bosanskohercegovački slavistički kongres I : zbornik radova. Knj. 2, Književnost  |d Sarajevo :Slavistički komitet, 2012.  |x 2303-4106  |g str. 429-438 
856 |u http://www.slavistickikomitet.ba/Zbornik2-Web-F.pdf#page=1&zoom=auto, 0, 666 
942 |c RZB  |u 2  |v Međunarodna recenzija  |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad  |t 1.08 
999 |c 317713  |d 317711