Svoja, žuđena, nikad zadobivena : predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti
Dugotrajna percepcija vlastitog geopolitičkog prostora kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis) u hrvatskoj je književnosti povezana s vizijom neprijateljskog, prijetećeg Istoka. Njegova vojna nadmoć, kulturna i religijska različitost povijesno su utemeljivale diskurzivno stvaranje polit...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:317713/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Bosanskohercegovački slavistički kongres I : zbornik radova. Knj. 2, Književnost 2303-4106 |
Glavni autor: | Protrka Štimec, Marina (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Online pristup: |
http://www.slavistickikomitet.ba/Zbornik2-Web-F.pdf#page=1&zoom=auto, 0, 666 |
LEADER | 02658naa a2200241uu 4500 | ||
---|---|---|---|
005 | 20140114102657.0 | ||
008 | 131111s2012 bn 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)559192 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 648 |a Protrka Štimec, Marina | |
245 | 1 | 0 | |a Svoja, žuđena, nikad zadobivena : predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti / |c Marina Protrka Štimec. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Our, Wanted, Never Gained. Perceptions of Bosnia in Newer Croatian Literature | |
300 | |a 429-438 |f str. | ||
520 | |a Dugotrajna percepcija vlastitog geopolitičkog prostora kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis) u hrvatskoj je književnosti povezana s vizijom neprijateljskog, prijetećeg Istoka. Njegova vojna nadmoć, kulturna i religijska različitost povijesno su utemeljivale diskurzivno stvaranje političke granice prema Bosni. Poimanje Bosne i pripadajućeg stanovništva kao "Turaka" u hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća, dosljedno prevladavajućoj ideologiji sveslavenske (kasnije južnoslavenske) uzajamnosti, drastično mijenja o čemu svjedoče onodobni diskurzivni spomenici jačajućem interesu za "istokrvnu braću drugog vjerozakona". Teme i prilozi u tadašnjoj književnoj periodici, putopisima (Matije Mažuranića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Adolfa Vebera Tkalčevića), novelama i romanima (Ksavera Šandora Gjalskoga, Josipa Eugena Tomića) i epici (npr. Luke Botića) na novi način koncipiraju granicu vlastitog identiteta prema Bosni. Ubrzano upoznavanje svoga koje je istodobno blisko i posve nepoznato u ovom je slučaju istodobno posljedica nacionalnointegracijske ideologije, ali i orijentalističke čežnje za egzotičnim Drugim. U izlaganju ću predstaviti osnovne strategije diskurzivnog stvaranja Istoka, granice i vlastitog narativnog identiteta koje su nastale kroz hrvatsku knj. 19. stoljeća, te način na koji su se održale kroz književnost 20. st. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-0000000-0836 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a Hrvatska književnost, orijentalizam, okcidentalizam, Matija Mažuranić, Bosna, antemurale christianitatis |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Croatian literature, orientalism, okcidentalism, Matija Mažuranić, Bosnia, antemurale christianitatis |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Bosanskohercegovački slavistički kongres I : zbornik radova. Knj. 2, Književnost |d Sarajevo :Slavistički komitet, 2012. |x 2303-4106 |g str. 429-438 | |
856 | |u http://www.slavistickikomitet.ba/Zbornik2-Web-F.pdf#page=1&zoom=auto, 0, 666 | ||
942 | |c RZB |u 2 |v Međunarodna recenzija |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad |t 1.08 | ||
999 | |c 317713 |d 317711 |