|
|
|
|
| LEADER |
02990naa a2200217uu 4500 |
| 008 |
131111s2012 xx 1 hrv|d |
| 035 |
|
|
|a (CROSBI)593955
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaFF
|b hrv
|c HR-ZaFF
|e ppiak
|
| 100 |
1 |
|
|a Špikić, Marko
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Ideja rekonstrukcije u Europi nakon 1989.: problemi i izazovi /
|c Špikić, Marko.
|
| 246 |
3 |
|
|i Naslov na engleskom:
|a The idea of reconstruction in Europe after 1989: problems and challenges
|
| 300 |
|
|
|f str.
|
| 520 |
|
|
|a Pojam rekonstrukcije relativno je nov i može se držati proizvodom kulture konzerviranja i restauriranja u posljednja dva stoljeća u Europi. Po svojem prefiksu (kao kod pojma restauriranje, pa i kod tuđica rekompozicija i repristinacija) on upućuje na pokušaj vraćanja na stanje stvari kakvo je bilo prije veće ili velike, najčešće traumatične, promjene koja je dovela do gubitka predmeta ili skupine predmeta. Iako se pojam pojavljuje u tekstovima pisaca o konzerviranju 19. stoljeća (V. Hugo, E.-E. Viollet-le-Duc, C. Boito, Wiederherstellung u njemačkim raspravama početkom 20. stoljeća), razumijevanje mu se oblikovalo naročito nakon ratnih razaranja spomenika i spomeničkih cjelina tijekom protekloga stoljeća. Aktualiziran je kadgod je bilo riječi o povratku na mjesto traumatičnih zbivanja, propitivanju identiteta i koncepta kolektivnog pamćenja. Princip rekonstrukcije je nakon 1918. i 1945. godine te nakon pada Berlinskoga zida ponovo ušao u žarište teorije i prakse očuvanja kulturne baštine, ne samo kao metodološko pomagalo u izvršenju praktičnog projekta uskrsnuća izgubljenog spomenika već i kao izazov konzervatorskoj teoriji koja evoluira od renesansnih vremena. Na različitim razinama demokratizacije tranzicijskih društava koji se bave liječenjem trauma stečenih u 20. stoljeću ili se uz pomoć oživljenih spomenika krijepe i stavljaju na kartu svijeta, o tom se principu raspravlja među svim relevantnim čimbenicima tek emancipiranih društava. Zahvaljujući revalorizaciji pojma – pa i zbog zanimanja političkih, vjerskih i poduzetničkih krugova – u europskim se zemljama trenutno vode žive debate (naročito u ujedinjenoj Njemačkoj), bitke stručnjaka i političkih elita (u Rusiji) a te se instancije istodobno usklađuju (primjer baltičkih zemalja) ili se povijesna iskustva rušenja i rekonstruiranja preispituju kao pouke za naše doba (kao u Poljskoj i Italiji). U izlaganju se spominju temeljne točke, protagonisti i tekstovi iz aktualne rasprave o pojmu rekonstrukcije u Europi, potičući raspravu o značenju i opsegu pojma rekonstruiranja u Hrvatskoj.
|
| 536 |
|
|
|a Projekt MZOS
|f 130-1301080-1075
|
| 546 |
|
|
|a HRV
|
| 690 |
|
|
|a 6.05
|
| 693 |
|
|
|a rekonstruiranje, Europa nakon 1989, metodologija konzerviranja
|l hrv
|2 crosbi
|
| 693 |
|
|
|a reconstruction, Europe after 1989, methodology of conservation
|l eng
|2 crosbi
|
| 773 |
0 |
|
|a Dijalozi s baštinom (18.04.2012. ; Rijeka)
|
| 942 |
|
|
|c RZB
|u 1
|v Nista
|z Strucni - Predavanje - Nista
|
| 999 |
|
|
|c 317968
|d 317966
|