Rekonstrukcije arhitektonske baštine u Europi nakon 1989. godine: Teorijske osnove i praktični problemi

Koncem listopada 2010. u Münchenu je zatvorena izložba Povijest rekonstrukcija, konstrukcija povijesti, održana u izložbenom prostoru Pinakothek der Moderne. Ta je manifestacija izazvala veliku pozornost građana i stručnjaka, što se može zaključiti iz velikog broja posjetitelja, rasprodanog kataloga...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:317971/Details
Glavni autor: Špikić, Marko (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03669naa a2200217uu 4500
008 131111s2011 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)593958 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Špikić, Marko 
245 1 0 |a Rekonstrukcije arhitektonske baštine u Europi nakon 1989. godine: Teorijske osnove i praktični problemi /  |c Špikić, Marko. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Reconstruction of architectural heritage in Europe after 1989: theoretical basis and practical problems 
300 |f str. 
520 |a Koncem listopada 2010. u Münchenu je zatvorena izložba Povijest rekonstrukcija, konstrukcija povijesti, održana u izložbenom prostoru Pinakothek der Moderne. Ta je manifestacija izazvala veliku pozornost građana i stručnjaka, što se može zaključiti iz velikog broja posjetitelja, rasprodanog kataloga i brojnih osvrta u stručnim publikacijama. Takav se uspjeh projekta koji su nakon višegodišnjeg rada i jednog održanog skupa (Zürich 2008.) pripremili njemački stručnjaci na čelu s Winfriedom Nerdingerom, može promatrati kao svojevrsno svođenje računa. Iako je nakana organizatora bila osvijestiti historijske, teorijske i praktične probleme suvremenog utjecanja metodi rekonstrukcije u arhitekturi, obje se manifestacije mogu vidjeti kao želja za otvaranjem šire i dublje rasprave. Pogled u prošlost, kojim je obilježena minhenska izložba, temeljit je i teorijski fundiran, pa su stručnjaci raspravili pitanja geneze rekonstrukcijskih projekata od antičkih vremena do danas i od europskih do azijskih kultura. No promatraču se može nametnuti i jedno pitanje: koja je relevantnost tih tema, ili: zašto se o tome govori baš u ovom povijesnom trenutku? Prije stotinu godina njemački su stručnjaci nakratko preuzeli inicijativu u teoretiziranju o konzervatorsko-restauratorskoj problematici, pa su na Danima njege spomenika (Tage der Denkmalpflege) diskutirali o postojećim teorijsko-metodološkim pozicijama i stvaranju novih načela. Pojam rekonstrukcije (Wiederherstellung) tada je, prema mišljenju vodećih stručnjaka, trebalo zamijeniti pojmovima održavanja i njege (Erhaltung, Pflege). Da između toga i našega doba ima poveznih točaka pokazali su Nerdingerovi neistomišljenici samo nakon nekoliko tjedana od svršetka minhenske izložbe, objavljujući antologiju Njega spomenika umjesto kulta marioneta: protiv rekonstruiranja graditeljskih spomenika. Njemački su stručnjaci tako ponovo, kao i prije stoljeća, preusmjerili utvrđivanje poznatih činjenica i historijsko promišljanje discipline prema biti i značenju konzerviranja i propitivanju šireg smisla jednog posla koji obuhvaća tehnička i historijska znanja. U izlaganju će se govoriti o nekoliko međusobno povezanih problema: historijskoj genezi rekonstrukcijske metode, njezinim diskontinuitetima i ponovnim oživljavanjima te o povijesnoj uvjetovanosti njezina jačanja u godinama nakon pada Berlinskoga zida. Raspravljajući o recepciji povijesne sudbine kulturne baštine Europe govorit će se o ulozi triju subjekata u osporavanju rekonstrukcije, njezinu simboličnom uskrsavanju i održavanju na životu, odnosno o ulozi političkih elita, stručnjaka i građanstva. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1075 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
693 |a rekonstruiranje arhitekture, europa nakon 1989, frauenkirche dresden  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a architectural reconstruction, europe after 1989, frauenkirche dresden  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Arhitektura i nasljeđe - sekcija Društva arhitekata Zagreba (16.06.2011. ; Zagreb) 
942 |c RZB  |u 1  |v Nista  |z Strucni - Pozvano - Nista 
999 |c 317971  |d 317969