Krivovjerci i krivovjerje kod Tome Arhiđakona
Srednjovjekovlje nije poznavalo vjersku slobodu, međutim to nikako ne znači da je vladala vjerska jednoobraznost. Dok Crkva na Zapadu, jačanjem reformskog pokreta i papinstva, nije postigla onu snagu koja ju je učinila naslovnom gospodaricom srca i duša ljudi, nisu u punoj zornosti na vidjelo izišle...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:318002/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda. Zbornik sažetaka Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012 |
Glavni autor: | Gračanin, Hrvoje (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02896naa a2200217uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2012 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)596264 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 836 |a Gračanin, Hrvoje | |
245 | 1 | 0 | |a Krivovjerci i krivovjerje kod Tome Arhiđakona / |c Gračanin, Hrvoje. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Heretics and heresies in Thomas archdeacon of Split | |
300 | |a 79-79 |f str. | ||
520 | |a Srednjovjekovlje nije poznavalo vjersku slobodu, međutim to nikako ne znači da je vladala vjerska jednoobraznost. Dok Crkva na Zapadu, jačanjem reformskog pokreta i papinstva, nije postigla onu snagu koja ju je učinila naslovnom gospodaricom srca i duša ljudi, nisu u punoj zornosti na vidjelo izišle mnoge silnice religijske različitosti, začete postupnim i sve bržim uzmahom duhovne obnove i opće pobožnosti još od 8. stoljeća. Duboke društvene i gospodarske promjene koje su zahvatile srednjovjekovnu Europu od 10. stoljeća stvorile su preduvjete za daljni uzlet različitih vjerskih iskaza, a ujedno je taj promijenjeni duhovni sklop neposredno utjecao na poimanje društvene stvarnosti. Iz tog prepletanja, dijelom i pod utjecajima izvana, izrodila su se religijska uvjerenja i prakse koje su stekle veliku popularnost u puku i koje je Crkva ožigosala kao krivovjerne. No, žig krivovjernosti mogle su ponijeti i razne druge prijepornosti i protimbe službenoj crkvenoj poziciji: raskolništvo, protivština i osporavanje papinske vlasti, prisjvajanje crkvenih prerogativa, izazovi upućeni autoritetu Crkve, zagovaranje vjerskog pluralizma, bavljenje magijom, intelektualno disidentstvo. Cilj predmetnog izlaganja analiza je pojmova krivovjerci i krivovjerje u djelu Povijest salonitanskih i splitskih prosvećenika (Historia Salonitana) Tome Arhiđakona (13. stoljeće). Nakana je utvrditi i pobliže odrediti koja krivovjerja Toma spominje u svojoj povjesnici, u kojim se sve kontekstima navedeni pojmovi pojavljuju i na koji se način uobličuju te koja motivacija i tradicija stoje iza Tominih kvalifikacija. Želi se i ustanoviti u kojoj se mjeri Tomina terminološka uporaba podudara s njemu suvremenom praksom. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300620-0641 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.04 | ||
693 | |a krivovjerci, krivovjerje, Toma Arhiđakon, 13. stoljeće |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a heretics, heresies, Thomas archdeacon of Split, 13th century |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |a IV. kongres hrvatskih povjesničara: Sloboda (1-5.10.2012. ; Zagreb, Hrvatska) |t IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda. Zbornik sažetaka |d Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012 |n Galovac, Tomislav ; Holjevac, Željko |z 978-953-57296-0-0 |g str. 79-79 | |
942 | |c RZB |u 2 |v Nista |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak |t 3.15 | ||
999 | |c 318002 |d 318000 |