Krivovjerci i krivovjerje kod Tome Arhiđakona

Srednjovjekovlje nije poznavalo vjersku slobodu, međutim to nikako ne znači da je vladala vjerska jednoobraznost. Dok Crkva na Zapadu, jačanjem reformskog pokreta i papinstva, nije postigla onu snagu koja ju je učinila naslovnom gospodaricom srca i duša ljudi, nisu u punoj zornosti na vidjelo izišle...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:318002/Details
Matična publikacija: IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda. Zbornik sažetaka
Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012
Glavni autor: Gračanin, Hrvoje (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02896naa a2200217uu 4500
008 131111s2012 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)596264 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 836  |a Gračanin, Hrvoje 
245 1 0 |a Krivovjerci i krivovjerje kod Tome Arhiđakona /  |c Gračanin, Hrvoje. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Heretics and heresies in Thomas archdeacon of Split 
300 |a 79-79  |f str. 
520 |a Srednjovjekovlje nije poznavalo vjersku slobodu, međutim to nikako ne znači da je vladala vjerska jednoobraznost. Dok Crkva na Zapadu, jačanjem reformskog pokreta i papinstva, nije postigla onu snagu koja ju je učinila naslovnom gospodaricom srca i duša ljudi, nisu u punoj zornosti na vidjelo izišle mnoge silnice religijske različitosti, začete postupnim i sve bržim uzmahom duhovne obnove i opće pobožnosti još od 8. stoljeća. Duboke društvene i gospodarske promjene koje su zahvatile srednjovjekovnu Europu od 10. stoljeća stvorile su preduvjete za daljni uzlet različitih vjerskih iskaza, a ujedno je taj promijenjeni duhovni sklop neposredno utjecao na poimanje društvene stvarnosti. Iz tog prepletanja, dijelom i pod utjecajima izvana, izrodila su se religijska uvjerenja i prakse koje su stekle veliku popularnost u puku i koje je Crkva ožigosala kao krivovjerne. No, žig krivovjernosti mogle su ponijeti i razne druge prijepornosti i protimbe službenoj crkvenoj poziciji: raskolništvo, protivština i osporavanje papinske vlasti, prisjvajanje crkvenih prerogativa, izazovi upućeni autoritetu Crkve, zagovaranje vjerskog pluralizma, bavljenje magijom, intelektualno disidentstvo. Cilj predmetnog izlaganja analiza je pojmova krivovjerci i krivovjerje u djelu Povijest salonitanskih i splitskih prosvećenika (Historia Salonitana) Tome Arhiđakona (13. stoljeće). Nakana je utvrditi i pobliže odrediti koja krivovjerja Toma spominje u svojoj povjesnici, u kojim se sve kontekstima navedeni pojmovi pojavljuju i na koji se način uobličuju te koja motivacija i tradicija stoje iza Tominih kvalifikacija. Želi se i ustanoviti u kojoj se mjeri Tomina terminološka uporaba podudara s njemu suvremenom praksom. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300620-0641 
546 |a HRV 
690 |a 6.04 
693 |a krivovjerci, krivovjerje, Toma Arhiđakon, 13. stoljeće  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a heretics, heresies, Thomas archdeacon of Split, 13th century  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a IV. kongres hrvatskih povjesničara: Sloboda (1-5.10.2012. ; Zagreb, Hrvatska)  |t IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda. Zbornik sažetaka  |d Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012  |n Galovac, Tomislav ; Holjevac, Željko  |z 978-953-57296-0-0  |g str. 79-79 
942 |c RZB  |u 2  |v Nista  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak  |t 3.15 
999 |c 318002  |d 318000