Informativnost informacijske strukture rečenice
Uvođenjem termina informacijska struktura (Halliday 1967) praktički su započela istraživanja semantičkih odnosa elemenata rečenične strukture utemeljena u diskurzivnoj poziciji iskaza. Ta su istraživanja uvelike doprinijela definiranju informacijske strukture kao formalnoga izraza pragmatičkoga stru...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:318070/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Jezik kao informacija Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Srednja Europa, 2012 |
| Glavni autor: | Peti-Stantić, Anita (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02858naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 003 | HR-ZaFF | ||
| 005 | 20171218102312.0 | ||
| 008 | 131111s2012 xx 1 hrv|d | ||
| 999 | |c 318070 |d 318068 | ||
| 035 | |a (CROSBI)601550 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 786 |a Peti-Stantić, Anita | |
| 245 | 1 | 0 | |a Informativnost informacijske strukture rečenice / |c Peti-Stantić, Anita. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Informativity of the sentence information structure | |
| 300 | |a 107-108 |f str. | ||
| 520 | |a Uvođenjem termina informacijska struktura (Halliday 1967) praktički su započela istraživanja semantičkih odnosa elemenata rečenične strukture utemeljena u diskurzivnoj poziciji iskaza. Ta su istraživanja uvelike doprinijela definiranju informacijske strukture kao formalnoga izraza pragmatičkoga strukturiranja propozicije u diskurzu (Lambrecht 1994), tj. odnosa između unutarjezičnih sredstava i izvanjezičnih okolnosti i/ili govornikovih namjera. Kako je proučavanje takvih odnosa u nas gotovo potpuno nepoznato, na skupu ću izložiti osnovne pretpostavke višerazinskoga pristupa analizi koja omogućuje uspostavljanje kriterija za određivanje rečenice kao gramatične ili negramatične, a onda i kao informacijski neobilježene ili obilježene. U toj se analizi informacijskoj strukturi pristupa kao sastavnici gramatičkoga opisa usporedivoj s fonološkom i sintaktičkom strukturom. To je moguće zato što jedinice informacijske strukture ulaze u sustavne odnose s jedinicama fonološke i sintaktičke strukture, oblikujući na taj način informacijski potencijal rečenice. Polazeći od teze da je metodološki nužno razlikovati gramatičnost od ovjerljivosti, na odabranim se primjerima pokazuje kako za definiranje pravila gramatičnosti u svakom pojedinom jeziku treba uzeti u obzir međusobna sučelja triju navedenih struktura, a ne samo odnose unutar svake od njih. S tim se u vezi iznose rezultati preliminarnih istraživanja suodnosa između segmenata fonološke (rečenične intonacije i reda riječi) i informacijske strukture u hrvatskom kao jeziku s takozvanim slobodnim redom riječi. Cilj tih istraživanja bio je utvrditi postoji li ograničenje kombinatornosti jedinica i, ako postoji, koje je njegovo hijerarhijsko ustrojstvo. | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 693 | |a informacijska struktura, red riječi, klitike |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a information structure, word order, clitics |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a Jezik kao informacija, XXVI. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (11.-13.05.2012. ; Zagreb, Hrvatska) |t Jezik kao informacija |d Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Srednja Europa, 2012 |n Peti-Stantić, Anita, Stanojević, Mateusz-Milan |z 978-953-6979-96-7 |g str. 107-108 | |
| 942 | |c RZB |u 2 |v Recenzija |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak |t 1.12 | ||