Zašto trebamo Mediteran? Simbolično redefiniranje regija u kontekstu hrvatskoga pristupanja Europskoj uniji

"Mediteran kakav je nekad bio", "Duša Mediterana" neke su od krilatica kojima se Hrvatska definira u europskim kulturnim i turističkim okvirima u posljednjih deset godina. U ovom se radu analizira upotreba koncepta Mediterana u suvremenoj Hrvatskoj te se preispituju razlozi iz ko...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:318123/Details
Matična publikacija: Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima
Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo ; Slovensko etnološko društvo, 2012
Glavni autor: Škrbić Alempijević, Nevena (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03660naa a2200217uu 4500
008 131111s2012 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)605745 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 765  |a Škrbić Alempijević, Nevena 
245 1 0 |a Zašto trebamo Mediteran? Simbolično redefiniranje regija u kontekstu hrvatskoga pristupanja Europskoj uniji /  |c Škrbić Alempijević, Nevena. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Why do we need the Mediterranean? Symbolic redefining of regions in the context of Croatian accession to the European Union 
300 |a 42-43  |f str. 
520 |a "Mediteran kakav je nekad bio", "Duša Mediterana" neke su od krilatica kojima se Hrvatska definira u europskim kulturnim i turističkim okvirima u posljednjih deset godina. U ovom se radu analizira upotreba koncepta Mediterana u suvremenoj Hrvatskoj te se preispituju razlozi iz kojih se njezina pripadnost mediteranskom kulturnom krugu predstavlja kao neupitna činjenica. Autorica se udaljava od pristupa regijama kao geografskim datostima, već Mediteran shvaća kao društveni i kulturni fenomen, kao prostorni konstrukt kreiran naracijama i praksama ljudi, kako onih koji nastavaju obale tog mora, tako i onih izvan njih. Kako bi rasvijetlila stvaranje simboličkog imaginarija vezanoga uz ovu regiju i načine na koji se prostor puni adekvatnim značenjima, poseže za sintagmom "praktičnoga mediteranizma" kako je tumači Michael Herzfeld. Rasvjetljavanjem ovoga koncepta pruža se čitav niz odgovora na pitanje zašto je ljudima bitno da budu Mediteranci, da Mediteran ugrade u strategije samoidentifikacije: od opravdavanja lokalnih muškaraca koji udvaranje posjetiteljicama turističkih odredišta pripisuju "vrućem mediteranskom temperamentu" do promoviranja onih slojeva lokalne i regionalne kulture potiranih od strane represivnih političkih sustava u nedavnoj prošlosti. U Hrvatskoj Sredozemlje poprima dodatnu ideološku dimenziju: ono se intenzivno "otkriva" u znanstvenom, političkom i popularnom diskurzu od devedesetih godina naovamo, usporedo s uspostavom Republike Hrvatske kao samostalne države. Pritom se Sredozemlje profilira kao označitelj hrvatskih političkih i ekonomskih stremljenja koja bi trebala biti zadovoljena u okviru Europske unije ; kao niša na osnovu koje se Hrvatska nastoji izboriti za svoju prepoznatljivost na globalnom turističkom tržištu ; kao pokazatelj da se hrvatska kultura ubraja u red onih "visokih", pri čemu se analogije u pravilu povlače sa susjedima sa sjevernih obala Sredozemlja, dok se jug uglavnom prešućuje ; kao epitet kojim se opisuju društvena svakodnevica, životni stil i svjetonazor stanovnika ovoga prostora. Današnje svrstavanje Hrvatske u jednu kulturnu regiju u ovom se prilogu ujedno promatra kao pokušaj udaljavanja od druge – od zamišljenoga Balkana. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300855-3477 
546 |a HRV 
690 |a 6.08 
693 |a Mediteran, kulturne regije, mediteranski identitet  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Mediterranean, cultural regions, Mediterranean identity  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima (23-25.09.2012. ; Duga Resa, Hrvatska)  |t Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima  |d Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo ; Slovensko etnološko društvo, 2012  |n Belaj, Marijana ; Čiča, Zoran ; Matkovič, Anita ; Porenta, Tita ; Škrbić Alempijević, Nevena  |g str. 42-43 
942 |c RZB  |u 2  |v Nista  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak  |t 1.12 
999 |c 318123  |d 318121