Tko vjeruje u mitove o nasilju nad ženama? Rezultati istraživanja na dva hrvatska sveučilišta

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog na uzorku studenata i studentice na dva hrvatska sveučilišta na temu vjerovanja u mitove o nasilju nad ženama. Mitovi o nasilju nad ženama zapravo su pogrešne generalizacije, odnosno mišljenja utemeljena na nedostatku činjenica ili krivim čin...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:318156/Details
Matična publikacija: Promene u društvenoj strukturi i pokretljivosti
Novi Sad : Odsek za sociologiju, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2012
Glavni autor: Klasnić, Ksenija, sociologinja (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02568naa a2200217uu 4500
005 20131205144908.0
008 131111s2012 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)609740 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 569  |a Klasnić, Ksenija,   |c sociologinja 
245 1 0 |a Tko vjeruje u mitove o nasilju nad ženama? Rezultati istraživanja na dva hrvatska sveučilišta /   |c Ksenija Klasnić. 
246 3 |i Naslov na engleskom:   |a Who believes in Myths about Violence against Women? Research Results on two Croatian Universities 
300 |a 458-484  |f str. 
520 |a U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog na uzorku studenata i studentice na dva hrvatska sveučilišta na temu vjerovanja u mitove o nasilju nad ženama. Mitovi o nasilju nad ženama zapravo su pogrešne generalizacije, odnosno mišljenja utemeljena na nedostatku činjenica ili krivim činjenicama koja umanjuju značaj problema nasilja nad ženama i poriču društvenu odgovornost. U ovom je istraživanju utvrđeno postojanje četiri dimenzije vjerovanja u mitove o nasilju nad ženama: 1) Minoriziranje društvenog značaja problema nasilja nad ženama, 2) Siromaštvo i poroci kao prihvatljiva društvena objašnjenja za nasilje, 3) Prebacivanje odgovornosti za nasilje na žrtvu i 4) Pogrešne generalizacije o nasilnicima. U radu se analizira sklonost pojedinim mitovima s obzirom na spol te skonost utvrđenim dimenzijama vjerovanja s obzirom na sociodemografske karakteristike studenata i studentica i stupanj seksizma. Zaključuje se da postoji relativno mala elitna grupa sa znatnim obiteljskim kulturnim i ekonomskim kapitalom koja je sklonija minoriziranju društvenog značaja problema nasilja nad ženama te da tradicionalne rodne uloge i stereotipni stavovi prema ženama pojačavaju vjerovanje u mitove o nasilju nad ženama, što se naročito odnosi na muški dio studentske populacije. 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a mitovi o nasilju, nasilje nad ženama, rodna ravnopravnost, seksizam, studentska populacija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a myths about violence, violence against women, gender equality, sexism, student population  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Promene u društvenoj strukturi i pokretljivosti (5.10.2012. ; Novi Sad, Srbija)  |t Promene u društvenoj strukturi i pokretljivosti  |d Novi Sad : Odsek za sociologiju, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2012  |n Marinković, Dušan ; Šljukić, Srđan  |z 978-86-6065-136-7  |g str. 458-484 
942 |c RZB  |u 2  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad  |t 1.06 
999 |c 318156  |d 318154