Suvremeni procesi identifikacije na područjima stradalima u Domovinskom ratu (1991.-1995.) – uloga i značaj novih spomenika na Baniji ili Banovini

Banija ili Banovina je regija u središnjoj Hrvatskoj koja je za vrijeme Domovinskog rata (1991.-1995.) bila okupirana, a od završetka rata prolazi kroz poslijeratne procese oporavka i razvoja. Između ostalog, Domovinski je rat generirao raznolike kulturne procese i prakse u poslijeratnom razdoblju,...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:318522/Details
Matična publikacija: Problem spomenika : spomenik danas
Sveta Nedelja : Muzeji Hrvatskog zagorja, Galerija Antuna Augustinića, 2013
Glavni autor: Lončar, Sanja, etnologinja (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://www.mhz.hr/gaa.html
LEADER 03052naa a2200229uu 4500
008 131111s2013 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)649977 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Lončar, Sanja,   |9 741  |c etnologinja 
245 1 0 |a Suvremeni procesi identifikacije na područjima stradalima u Domovinskom ratu (1991.-1995.) – uloga i značaj novih spomenika na Baniji ili Banovini /  |c Lončar, Sanja. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Contemporary identification processes in areas afflicted by Croatian War of Independence (1991.-1995.) - the role and importance of new monuments on Banija or Banovina 
300 |a 49-49  |f str. 
520 |a Banija ili Banovina je regija u središnjoj Hrvatskoj koja je za vrijeme Domovinskog rata (1991.-1995.) bila okupirana, a od završetka rata prolazi kroz poslijeratne procese oporavka i razvoja. Između ostalog, Domovinski je rat generirao raznolike kulturne procese i prakse u poslijeratnom razdoblju, pri čemu zanimljivo poglavlje za etnološka i kulturnoantropološka istraživanja predstavljaju identifikacijski procesi povezani sa stvaranjem baštine. Autorica se u izlaganju fokusira na postupanje s materijalnom baštinom i prostorom na području Banije ili Banovine tj. na podizanje novih spomenika te obilježavanje lokacija vojnih akcija i stradanja u Domovinskom ratu. Na brojnim takvim lokacijama nastaju spomen obilježja postavljanjem kamenih ploča, raspela, ratne tehnike i dr. Ove se lokacije i spomenici posljednjih godina umnožavaju, postaju novi "prostorni markeri i stvaratelji prostora" (Viejo-Rose 2011) te utječu na pojavu niza običajnih praksi lokalnog stanovništva, npr. organiziranje komemoracija, obilaženje određenih lokacija, objavljivanje publikacija i dr. Također, ove lokacije i spomenici imaju značajnu ulogu u osnaživanju i legitimiranju danas dominantne interpretacije recentnih povijesnih događaja. Koristeći koncepte "baština rata" (Gegner i Ziino 2012) i "mjesta boli i srama" (Logan i Reeves 2009) autorica na nekoliko primjera pokazuje u kojim situacijama ove lokacije i spomenici postaju mjesta prijepora i rasprava ali i snažna identifikacijska uporišta te na koji način lokalno stanovništvo, ali i predstavnici na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini koriste njihovu simboliku i moć. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3477 
546 |a HRV 
690 |a 6.08 
693 |a Banija ili Banovina, spomenici, lokacije stradanja, Domovinski rat (1991.-1995.), identitet, prijepori  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Banija or Banovina, monuments, locations of suffering, Croatian War of Independence (1991.-1995.), identity, contraversies  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Problem spomenika : spomenik danas (23.-25.10.2013. ; Klanjec, Hrvatska)  |t Problem spomenika : spomenik danas  |d Sveta Nedelja : Muzeji Hrvatskog zagorja, Galerija Antuna Augustinića, 2013  |n Pejković, Božidar  |g str. 49-49 
856 |u http://www.mhz.hr/gaa.html 
942 |c RZB  |u 2  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak  |t 1.12 
999 |c 318522  |d 318520