Prikaz mogućeg psihodijagnostičkog postupka za identifikaciju nadarenih
Najčešći pokazatelj intelektualne superiornosti kod djece je oduvijek bio kvocijent inteligencije Tannenbaum (1996). Razlog tome je što kvocijent inteligencije daje najbolju predikciju uspjeha u školi. Naravno, postoje i brojne studije u kojima se uzimaju u obzir i drukčiji kriteriji za identifikaci...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:318530/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu Zagreb : Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2013 |
Glavni autor: | Matešić, Krunoslav (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02933naa a2200217uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2013 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)650263 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Matešić, Krunoslav | |
245 | 1 | 0 | |a Prikaz mogućeg psihodijagnostičkog postupka za identifikaciju nadarenih / |c Matešić, Krunoslav. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Presentation of a possible psychodiagnostic procedure for the identification of the gifted | |
300 | |a 14-14 |f str. | ||
520 | |a Najčešći pokazatelj intelektualne superiornosti kod djece je oduvijek bio kvocijent inteligencije Tannenbaum (1996). Razlog tome je što kvocijent inteligencije daje najbolju predikciju uspjeha u školi. Naravno, postoje i brojne studije u kojima se uzimaju u obzir i drukčiji kriteriji za identifikaciju nadarenih (Reis i Renzulli, 2011), ali činjenica je da se kvocijent inteligencije prihvaća kao neupitan pokazatelj intelektualne superiornosti. Kada se provodi identifikacija nadarene djece u školi, načelno se testiraju svi kandidati s nekim grupnim testom, a zatim se oni koji su se istakli testiraju s individualnim testom. Dok za grupne testove postoji velik broj mogućih rješenja, za potvrdu intelektualne nadmoćnosti primjenjuju se individualna adaptivna sredstva, bilo WISC (Wechsler Intelligence Scale for Children), bilo Stanford-Binetov test. S obzirom na to da se izvan SAD-a Stanford-Binetov test jedva susreće, u ostalim se zemljama za ove svrhe masovno rabi WISC. Od 2009. raspolažemo s hrvatskom adaptacijom testa WISC, Četvrta revizija, kao individualnim adaptivnim testom za mjerenje inteligencije djece u dobi od 6 godina i 0 mjeseci do 16 godina i 11 mjeseci. Standardizacija WISC-a-IV HR provedena je na stratificiranom uzorku od 1200 djece u RH i službeno je odobrena od stane Odjela za psihometriju Pearson Assessmenta iz SAD-a, vlasnika testa. Godine 2011. kod nas je objavljen NNAT (Naglieri Nonverbal Ability Test) , postupak namijenjen za skupno testiranje inteligencije djece u dobi od 5 do 18 godina, standardiziran na ukupno 3572 djece (Matešić, ml., 2011). Posebna je vrijednost NNATA- a što je organiziran u sedam razina (subtestova), tako da je izuzetno dobno osjetljiv. Zahvaljujući ovim dvama testovima, sada je u Republici Hrvatskoj moguće primijeniti psihodijagnostički postupak identifikacije intelektualno nadarene djece u okviru svjetskih tehnoloških standarda. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f Financirala Naklada Slap | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.06 | ||
693 | |a psihodijagnostički postupak, nadareni |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a psychdiagnostic procedure, gifted |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |a Deseti susret pedagoga Hrvatske (13.-16.10.2013. ; Zadar, Hrvatska) |t Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu |d Zagreb : Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2013 |n Jurčić, Marko |g str. 14-14 | |
942 | |c RZB |u 1 |v Nista |z Strucni - Pozvano - Sazetak | ||
999 | |c 318530 |d 318528 |