Kanon i drugi. Distinktivnost i restriktivnost književnog kanona u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća
Pojam se književnosti, napose svjetske književnosti, kako je oblikovan kroz osamnaesto i devetnaesto stoljeće i kako ga zamislio J. W. Goethe, a dopunili Karl Marx i drugi, predstavlja kao univerzalan, sveobuhvatan i uključiv: vođen idejom prevladavanja "nacionalne jednostranosti i uskogrudnost...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:319821/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Desničini susreti 2005-2008. Zbornik radova Plejada |
| Glavni autor: | Protrka Štimec, Marina (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02605naa a2200193uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20131205153206.0 | ||
| 008 | 131121s2010 xx hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)653855 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 648 |a Protrka Štimec, Marina | |
| 245 | 1 | 0 | |a Kanon i drugi. Distinktivnost i restriktivnost književnog kanona u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća / |c Protrka Štimec, Marina. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Canon and the Others. Distinction and Restriction in Croatian 19th century Literary Canon | |
| 300 | |a 58-66 |f str. | ||
| 520 | |a Pojam se književnosti, napose svjetske književnosti, kako je oblikovan kroz osamnaesto i devetnaesto stoljeće i kako ga zamislio J. W. Goethe, a dopunili Karl Marx i drugi, predstavlja kao univerzalan, sveobuhvatan i uključiv: vođen idejom prevladavanja "nacionalne jednostranosti i uskogrudnosti" (Marx), projekcijom "iskonskog napretka čovječanstva" i utopijskom vizijom upotpunjavanja ideje čovjeka. Realizacija ovih načela, utemeljenih na univerzalističkoj estetici Immanuela Kanta i njoj inherentnom sudu ukusa, ispostavila se, ipak, krajnje distinktivnom u izvedbi i restriktivnom u pristupu kulturnom kapitalu kao nositelju iznimne simboličke i materijalne vrijednosti. Distinktivnost suda ukusa, kao što je Pierre Bourdieu pokazao, čini pojedince drugačijima, izdvaja ih kao nositelje određenih znanja, vještina i mogućnosti – svojevrsnog kulturnog kapitala čime stvara i podupire postojeću hegemoniju društvenog sustava zasnovanu na nizu kulturnih i materijalnih nejednakosti: unutar pojedinih (regionalnih, nacionalnih, socijalnih, rodnih...) skupina, ali i između njih. Univerzalistička estetika zakriva nacionalno, religijsko, regionalno, seksualno, klasno ili rasno motiviranu nadmoć, razdvajajući one "jednakije" među jednakima od njihovih Drugih – kolonijalno potlačenih i obespravljenih. Privilegij prvih istodobno je i uzurpacija općeg estetskog zakonodavstva. U tekstu koji slijedi izdvojeni su primjeri koji pokazuju osnovne strategije nastajanja i funkcioniranja hrvatskog nacionalnog književnog kanona, njegove distinktivnosti i restriktivnosti u odnosu prema pojedincima i skupinama te načine na koji se definira prema kanonu zapadnih književnosti i prema postojećim regionalnim tradicijama. | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 773 | 0 | |t Desničini susreti 2005-2008. Zbornik radova |d Zagreb : Filozofski fakultet, 2010. |k Plejada |h 316 |n Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, Ivana |z 978-953-56047-7-8 |g str. 58-66 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 319821 |d 319818 | ||