Zaštita povijesnoga kulturnog krajolika u Dalmaciji početkom 20. stoljeća
Zaštita povijesnog kulturnog krajolika je koncem 20. stoljeća postala važnom temom zahvaljujući Aneksu Konvencije o svjetskoj kulturnoj baštini iz 1992. godine koja je postala prvim međunarodnim sredstvom zakonske zaštite povijesnoga kulturnoga krajolika, prostora definiranoga interakcijom čovjeka i...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:319836/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2012 |
| Glavni autor: | Ćorić, Franko (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 03675naa a2200193uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131121s2012 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)652926 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 459 |a Ćorić, Franko | |
| 245 | 1 | 0 | |a Zaštita povijesnoga kulturnog krajolika u Dalmaciji početkom 20. stoljeća / |c Ćorić, Franko. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Preservation of the historical cultural landscape in Dalmatia at the beginning of the 20th century | |
| 300 | |a 39-44 |f str. | ||
| 520 | |a Zaštita povijesnog kulturnog krajolika je koncem 20. stoljeća postala važnom temom zahvaljujući Aneksu Konvencije o svjetskoj kulturnoj baštini iz 1992. godine koja je postala prvim međunarodnim sredstvom zakonske zaštite povijesnoga kulturnoga krajolika, prostora definiranoga interakcijom čovjeka i prirode. U njemačkom je govornom području početkom 20. stoljeća bio aktualan pokret zaštite zavičaja (Heimatschutz) koji je inzistirao na slikovitosti, estetiziranom doživljaju predindustrijskog pejzaža kao žive slike, čuvanju lokalnih karakteristika, vizura i povijesnog identiteta. Kako teorija zaštite kulturne baštine iz istoga vremena nije bila usredotočena samo na predmete i objekte s aposolutnom umjetničkom vrijednošću već prvenstveno na starosnu vrijednost (Riegl), autentičnost i nezamjenjivu ulogu skromnih ostvarenja u očuvanju ambijenta, došlo je do preklapanja ciljeva zaštite zavičaja i zaštite spomenika. Stožer svježih ideja u njemačkome govornome području bile su godišnje Konferencije o zaštiti spomenika (Tage der Denkmalpflege) na kojima je C. kr. Središnje povjerenstvo za proučavanje i održavanje umjetničkih i historijskih spomenika od 1902. godine imalo svoga predstavnika. Austrijska krunska zemlja Dalmacija je u prvome desetljeću 20. stoljeća doživljavala nagle promjene koje su prijetile značajnim izmjenama povijesnih veduta. Dokumenti iz fonda Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, bečkoga Allgemeines Verwaltungsarchivarchiv i informacije iz periodike Središnjega povjerenstva svjedoče o manje ili više uspješnim nastojanjima članova c. kr. Središnjeg povjerenstva Maxa Dvořáka, Juliusa Deiningera i Karla Holeya te protektora nadvojvode Franje Ferdinanda oko zaštite povijesnih veduta u Dalmaciji između 1907. i 1914. godine. Većina intervencija spadala bi pod zaštitu zavičaja: očuvanje zatečene forme dubrovačkoga satnoga tornja, očuvanje kule Camerlengo i otklanjanje gradnje monopola duhana u Trogiru, sprečavanje gradnje hotela i očuvanje povijesne vedute grada Raba, skladno uklapanje novogradnje hotela u Korčuli u povijesnu vedutu, očuvanje mletačkog kaštela i vizure zadarskih gradskih zidina te pokušaj očuvanja vizure na mletački kaštel sa splitske rive. No kod pokušaja očuvanja zemljane obale u Trogiru, kontakta rapskoga bastiona s morem, kontakta orsana ljetnikovca Gradić s morem te zaštite vegetacije i poljoprivrednih kultura na Lapadu radilo se o zaštiti povijesnoga kulturnoga krajolika. Iako je taj pojam definiran kasnije, njegovu je srž orisao glavni konzervator Središnjega povjerenstva Max Dvořák u Austrijskoj umjetničkoj topografiji iz 1907. i Katekizmu zaštite spomenika iz 1916. godine. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301080-1075 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.05 | ||
| 773 | 0 | |a III. Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti (25-27. 11. 2010. ; Zagreb, Hrvatska) |t Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2012 |n Žmegač, Andrej |z 978-953-6106-99-8 |g str. 39-44 | |
| 942 | |c RZB |u 2 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad |t 1.08 | ||
| 999 | |c 319836 |d 319833 | ||