Triton: kroćenje antičkog čudovišta
Triton je Neptunov sin, ljudska figura u svom gornjem dijelu, dok u donjem, ispod pojasa od akantova lišća, ima «kitovo obličje» kako kaže Vergilije, odnosno završetak u obliku morske zmije, kako je najčešće prikazivan u grčkoj umjetnosti, još od arhajskog doba. Kao i sva poluantropomoforna bića grč...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:320160/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Metamorfoze mita: mitologija u umjetnosti od srednjeg vijeka do moderne Zbornik Dana Cvita Fiskovića IV |
| Glavni autor: | Milinović, Dino (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02724naa a2200193uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131121s2012 xx hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)653534 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 531 |a Milinović, Dino | |
| 245 | 1 | 0 | |a Triton: kroćenje antičkog čudovišta / |c Milinović, Dino. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Triton: the Taming of the Monster | |
| 300 | |a 77-90 |f str. | ||
| 520 | |a Triton je Neptunov sin, ljudska figura u svom gornjem dijelu, dok u donjem, ispod pojasa od akantova lišća, ima «kitovo obličje» kako kaže Vergilije, odnosno završetak u obliku morske zmije, kako je najčešće prikazivan u grčkoj umjetnosti, još od arhajskog doba. Kao i sva poluantropomoforna bića grčke mitologije, i Triton je divlja, neukrotiva priroda, koja uzmiče ispred olimpskih bogova, poglavito, čini se, ispred Dioniza. Kao i brojni drugi figuralni motivi antičke umjetnosti (eroti, satiri, nimfe) koji će tijekom 15. i 16. stoljeća postati omiljeni leit-motiv klasične obnove, i Triton je čest u djelima renesansnih umjetnika. Ovaj rad nastoji ustanoviti da li, i u kojoj mjeri, umjetnost razdoblja renesanse na tlu Hrvatske pokazuje interes za taj motiv i u kojoj mjeri ga koristi kao jednostavni dekorativni citat all'antica, odnosno u kojoj mjeri prepoznaje semantička značenja koja se vezuju uz Tritone u razdoblju antike. Tako se navode poznati primjeri iz helenističke i rimske umjetnosti (npr. «Oltar Domicija Ahenobarba»), pri čemu dolazi do izražaja povezanost Tritona s javnom, u smislu trijumfalnog, odnosno zagrobnom skulpturom, u smislu eshatološkog elementa, u onoj mjeri u kojoj ovaj posljednji možemo prepoznati na skupini tzv. Meerwesen sarkofaga iz 2. i 3. stoljeća. Uspoređujući likovno i književno stvaralaštvo (poezija Dubrovčanina Ilije Crijevića), nastoji se razmotriti paralelizam u odnosu na posezanje i sustavno korištenje opće poznatog antičkog motiva u humanističkoj kulturi naših prostora, poglavito istočno jadranske obale. Pritom se i u književnom i u likovnom stvaralaštvu može govoriti o «kroćenju» antičkog čudovišta, odnosno o interpretaciji koja u obzir uzima divlju, nagonsku prirodu mitološkog bića i njegovu novu, pripitomljenu narav, kao dokaz blagotvornog utjecaja kršćanskog nauka. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300620-0621 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.05 | ||
| 773 | 0 | |t Metamorfoze mita: mitologija u umjetnosti od srednjeg vijeka do moderne |d Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2012. |k Zbornik Dana Cvita Fiskovića IV |h 14 |n Milinović, Dino i Belamarić, Joško |z 978-953-7875-01-5 |g str. 77-90 | |
| 942 | |c POG |t 1.08 |u 2 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 320160 |d 320157 | ||