Utjecaj sugestivnosti pitanja i vrste prikazanog materijala na pojavu lažnih sjećanja
Prema teoriji shema, prisjećajući se nekog događaja, ljudi koriste informacije koje imaju pohranjene o tom događaju, kao i opće informacije/znanje koje imaju pohranjeno o generičkim primjerima tih događaja, što može rezultirati stvaranjem lažnih sjećanja. Cilj ovog istraživanja bio je proučiti utjec...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:322491/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Suvremena psihologija 1331-9264 |
Glavni autori: | Vinšćak, Maks (-), Vranić, Andrea (Author) |
Vrsta građe: | Knjiga |
Jezik: | hrv |
Online pristup: |
Elektronička verzija članka |
LEADER | 02342nam a22002417i 4500 | ||
---|---|---|---|
003 | HR-ZaFF | ||
005 | 20170706143710.0 | ||
008 | 140117s2013 ci ||||| |||| 00| 0 hrv d | ||
999 | |c 322491 |d 322488 | ||
035 | |a (CROSBI)666376 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Vinšćak, Maks | |
245 | 1 | |a Utjecaj sugestivnosti pitanja i vrste prikazanog materijala na pojavu lažnih sjećanja / |c Maks Vinšćak, Andrea Vranić. | |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The effect of question suggestibility and type of matrial of false memories | |
300 | |a 219-234 |f str. | ||
363 | |a 16 |b 2 |i 2013 | ||
520 | 3 | |a Prema teoriji shema, prisjećajući se nekog događaja, ljudi koriste informacije koje imaju pohranjene o tom događaju, kao i opće informacije/znanje koje imaju pohranjeno o generičkim primjerima tih događaja, što može rezultirati stvaranjem lažnih sjećanja. Cilj ovog istraživanja bio je proučiti utjecaj sugestivnosti pitanja (sugestivna i nesugestivna) i vrste materijala (video-isječak i slijed slika stvarne pljačke) na broj lažnih sjećanja i procjenu sigurnosti u vlastito sjećanje. U složenom 2x2 eksperimentalnom nacrtu sudjelovali su studenti kulturne antropologije (N=121) koji su po gledanju video-isječka ili slijeda slika, ispunjavali sugestivni ili nesugestivni protokol za provjeru pamćenja. Utvrđeno je kako su sudionici u situaciji promatranja slijeda slika imali veći broj lažnih sjećanja (F(1/119)=4, 948 ; p<0, 05) te da nesugestivna pitanja povećavaju broj lažnih sjećanja (F(1/119)=5, 409 ; p<0, 05). Rezultati post-hoc ispitivanja sugeriraju kako nesugestivna pitanja povećavaju broj lažnih sjećanja zbog svoje općenitosti. Procjena sigurnosti u lažna sjećanja pokazala se visokom, neovisno o eksperimentalnim uvjetima i govori u prilog robusnosti ovog nalaza. Čini se kako je riječ o složenoj varijabli koja je vjerojatno pod utjecajem ličnosti i motivacijskih faktora. | |
693 | |2 crosbi |a lažna sjećanja, sugestivnost, vrsta materijala, stupanj sigurnosti |l hrv | ||
700 | |4 aut |a Vranić, Andrea |9 1013 | ||
773 | |g 16 (2013), 2 ; str. 219-234 |t Suvremena psihologija |x 1331-9264 |w ffzg.(HR-ZaFF)238399 | ||
856 | 4 | |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=187911 |y Elektronička verzija članka | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 | ||
962 | |s 2-s2.0-84891923833 |