Utjecaj sugestivnosti pitanja i vrste prikazanog materijala na pojavu lažnih sjećanja

Prema teoriji shema, prisjećajući se nekog događaja, ljudi koriste informacije koje imaju pohranjene o tom događaju, kao i opće informacije/znanje koje imaju pohranjeno o generičkim primjerima tih događaja, što može rezultirati stvaranjem lažnih sjećanja. Cilj ovog istraživanja bio je proučiti utjec...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:322491/Details
Matična publikacija: Suvremena psihologija
1331-9264
Glavni autori: Vinšćak, Maks (-), Vranić, Andrea (Author)
Vrsta građe: Knjiga
Jezik: hrv
Online pristup: Elektronička verzija članka
LEADER 02342nam a22002417i 4500
003 HR-ZaFF
005 20170706143710.0
008 140117s2013 ci ||||| |||| 00| 0 hrv d
999 |c 322491  |d 322488 
035 |a (CROSBI)666376 
040 |a HR-ZaFF   |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Vinšćak, Maks 
245 1 |a Utjecaj sugestivnosti pitanja i vrste prikazanog materijala na pojavu lažnih sjećanja /  |c Maks Vinšćak, Andrea Vranić. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The effect of question suggestibility and type of matrial of false memories 
300 |a 219-234  |f str. 
363 |a 16  |b 2  |i 2013 
520 3 |a Prema teoriji shema, prisjećajući se nekog događaja, ljudi koriste informacije koje imaju pohranjene o tom događaju, kao i opće informacije/znanje koje imaju pohranjeno o generičkim primjerima tih događaja, što može rezultirati stvaranjem lažnih sjećanja. Cilj ovog istraživanja bio je proučiti utjecaj sugestivnosti pitanja (sugestivna i nesugestivna) i vrste materijala (video-isječak i slijed slika stvarne pljačke) na broj lažnih sjećanja i procjenu sigurnosti u vlastito sjećanje. U složenom 2x2 eksperimentalnom nacrtu sudjelovali su studenti kulturne antropologije (N=121) koji su po gledanju video-isječka ili slijeda slika, ispunjavali sugestivni ili nesugestivni protokol za provjeru pamćenja. Utvrđeno je kako su sudionici u situaciji promatranja slijeda slika imali veći broj lažnih sjećanja (F(1/119)=4, 948 ; p<0, 05) te da nesugestivna pitanja povećavaju broj lažnih sjećanja (F(1/119)=5, 409 ; p<0, 05). Rezultati post-hoc ispitivanja sugeriraju kako nesugestivna pitanja povećavaju broj lažnih sjećanja zbog svoje općenitosti. Procjena sigurnosti u lažna sjećanja pokazala se visokom, neovisno o eksperimentalnim uvjetima i govori u prilog robusnosti ovog nalaza. Čini se kako je riječ o složenoj varijabli koja je vjerojatno pod utjecajem ličnosti i motivacijskih faktora. 
693 |2 crosbi  |a lažna sjećanja, sugestivnost, vrsta materijala, stupanj sigurnosti  |l hrv 
700 |4 aut  |a Vranić, Andrea  |9 1013 
773 |g 16 (2013), 2 ; str. 219-234  |t Suvremena psihologija  |x 1331-9264  |w ffzg.(HR-ZaFF)238399 
856 4 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=187911  |y Elektronička verzija članka 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2 
962 |s 2-s2.0-84891923833