Informacijska struktura rečenice i fonološko-sintaktičko sučelje
Polazeći od teorije paralelne arhitekture koja sve jezične razine smatra generativnima, u radu se iznose rezultati istraživanja suodnosa između reda riječi, tj. reda rečeničnih sastavnica na sintaktičkoj i na fonološkoj razini, i informacijske strukture kao sastavnice rečenične gramatike. Analiza u...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335108/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 39 (2014), 2 ; str. 557-580 |
| Glavni autor: | Peti-Stantić, Anita (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02704naa a2200253uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 003 | HR-ZaFF | ||
| 005 | 20180114170433.0 | ||
| 008 | 150109s2014 xx hrv|d | ||
| 999 | |c 335108 |d 335105 | ||
| 035 | |a (CROSBI)722405 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Peti-Stantić, Anita |9 786 | |
| 245 | 1 | 0 | |a Informacijska struktura rečenice i fonološko-sintaktičko sučelje / |c Peti-Stantić, Anita. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Information Structure of the Sentence and the Phonology- Syntax Interface | |
| 300 | |a 557-580 |f str. | ||
| 363 | |a 39 |b 2 |i 2014 | ||
| 520 | |a Polazeći od teorije paralelne arhitekture koja sve jezične razine smatra generativnima, u radu se iznose rezultati istraživanja suodnosa između reda riječi, tj. reda rečeničnih sastavnica na sintaktičkoj i na fonološkoj razini, i informacijske strukture kao sastavnice rečenične gramatike. Analiza u kojoj je informacijska struktura ravnopravna razina, a ne izvanjska, pragmatički uvjetovana sastavnica, omogućuje semantički informirano tumačenje varijacija u redu riječi u hrvatskom jeziku. Istraživanje rezultati kojega se iznose metodološki predstavlja premošćivanje jaza između formalnih i funkcionalnih pristupa. Kao primjer se uzima hrvatski, koji se tradicionalno smatra jezikom u kojem je red sintaktičkih komponenata (relativno) slobodan, dok se za položaj klitika u njemu smatra da je (relativno) ograničen. Na brojnim primjerima u radu pokazuje se kako klitike i grozdovi klitika svojim smještajem unutar linearnog rečeničnog ustrojstva ne predstavljaju nepravilnost sustava, nego oblik dinamiziranja rečeničnoga sadržaja koji izvorni govornici prihvaćaju kao otvorenu mogućnost. U dosadašnjim su se istraživanjima takvoj analizi postavljale dvije ključne prepreke. Prva se tiče bavljenja isključivo tzv. „neutralnim”, kontekstualno neuvjetovanim tipovima rečenica, dakle onima koje uglavnom odgovaraju na pitanje O čemu se radi? Druga se tiče nedostatka empirijskih istraživanja, kako korpusnih, tako i psiholingvističkih, kojima se otvara potpuno nov uvid u jezičnu strukturu i istančane mogućnosti njezine izražajnosti na informacijskoj razini. U radu se bavim obama uočenim problemima. | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a ed riječi ; klitike ; informacijska struktura rečenice ; fonološko-sintaktičko sučelje |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a word order ; clitics ; information structure of the sentence ; phonology-syntax interface |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje |x 1331-6745 |g 39 (2014), 2 ; str. 557-580 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 962 | |s 2-s2.0-84898636783 | ||