Zatvornički sljedovi unutar sloga i preko granice sloga: moguće poteškoće izvornih govornika talijanskoga jezika u učenju hrvatskoga jezika

U ovome se radu usporedbom zatvorničkih sljedova potvrđenih u hrvatskome i talijanskome jeziku žele predvidjeti poteškoće u učenju hrvatskoga jezika kod izvornih govornika talijanskoga jezika. Hrvatski i talijanski jezik razlikuju se u raspodjeli i broju mogućih zatvornika unutar sloga, kao i preko...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335118/Details
Matična publikacija: Jezikoslovlje
15 (2014.), 1 ; str. 67-89
Glavni autori: Jelaska, Zrinka (-), Lalli Paćelat, Ivana (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://http://hrcak.srce.hr/118453
LEADER 03100naa a2200277uu 4500
005 20150113162756.0
008 150109s2014 xx hrv|d
035 |a (CROSBI)652458 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Jelaska, Zrinka  |9 573 
245 1 0 |a Zatvornički sljedovi unutar sloga i preko granice sloga: moguće poteškoće izvornih govornika talijanskoga jezika u učenju hrvatskoga jezika /  |c Jelaska, Zrinka ; Lalli Paćelat, Ivana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Comparison of Medial Consonant Clusters in Croatian and Italian – possible cause of interference in Italian learners of Croatian 
300 |a 67-89  |f str. 
363 |a 15  |b 1  |i 2014. 
500 |a Rad je recenziran 
520 |a U ovome se radu usporedbom zatvorničkih sljedova potvrđenih u hrvatskome i talijanskome jeziku žele predvidjeti poteškoće u učenju hrvatskoga jezika kod izvornih govornika talijanskoga jezika. Hrvatski i talijanski jezik razlikuju se u raspodjeli i broju mogućih zatvornika unutar sloga, kao i preko granice sloga. Ovaj se rad bavi višeslogovnim zatvorničkim sljedovima u sredini riječi, sastavljenima od odstupa prethodnoga i pristupa idućega sloga, pa se stoga, sukladno i preporuci Ž. Muljačića (1972: 153) kao jedinica analize uzima riječ, a ne slog. Iako su talijanska i hrvatska abeceda utemeljene na latinici, različit su im opseg i sastav: svi se jednaki fonemi ne ostvaruju uvijek jednakim grafemima, a abecednim se slovima različito služe za predstavljanje fonema. Sljedovi se uspoređuju sa stajališta talijanskih učenika hrvatskoga, i to poglavito u djelatnosti čitanja, pa se opisuju i sličnosti i razlike u pisanome liku svakoga od hrvatskih fonema u odnosu na talijanski. U talijanskome jeziku najduži zatvornički slijed u sredini riječi može imati četiri zatvornika, a u hrvatskome i šest zatvornika, od kojih je jedan slogotvorni, dok u talijanskome jeziku nije. Rezultati istraživanja pokazuju da su četveročlani zatvornički sljedovi u talijanskome rijetkost, dok su četveročlani i peteročlani zatvornički sljedovi u hrvatskome česti i uobičajeni, rijetki su tek šesteročlani. Opširnija analiza tek dijela hrvatskih poglavito dvočlanih sljedova, a onda i višečlanih, pokazuje da u hrvatskome jeziku postoji 233 zatvorničkih sljedova koji nisu potvrđeni u talijanskome jeziku. Osim kao zanimljivost u okviru kontrastivne lingvistike, ova spoznaja važna je za primijenjenu lingvistiku jer bi spomenute razlike mogle dovesti do fonoloških interferencija ako se u početnoj fazi učenja jezika na njih ne skrene potrebna pozornost. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301001-0991 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a hrvatski, talijanski, zatvornički sljedovi, grafem, fonem  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Croatian, Italian, consonant clusters, graphem, phonem  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Lalli Paćelat, Ivana  |4 aut 
773 0 |t Jezikoslovlje  |x 1331-7202  |g 15 (2014.), 1 ; str. 67-89 
856 |u http://http://hrcak.srce.hr/118453 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 335118  |d 335115