Revolucija između biopolitike i psihoanalize

U svome radu polazim od pretpostavke da se socijalističke države koje se konstituiraju u revoluciji razlikuju od socijalizama uspostavljenih birokratskim putem, te pokazujem da revolt i otpor imaju vrijednost odrednice za postrevolucionarne socijalističke kulture, primarno u poziciji gdje se revolt...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335344/Details
Matična publikacija: Otpor. Subverzivne prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi
244
Glavni autor: Jukić, Tatjana (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02496naa a2200229uu 4500
008 150109s2014 xx hrv|d
020 |a 9789531755016 
035 |a (CROSBI)710831 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Jukić, Tatjana  |9 549 
245 1 0 |a Revolucija između biopolitike i psihoanalize /  |c Jukić, Tatjana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Revolution between Biopolitics and Psychoanalysis 
300 |a 21-34  |f str. 
520 |a U svome radu polazim od pretpostavke da se socijalističke države koje se konstituiraju u revoluciji razlikuju od socijalizama uspostavljenih birokratskim putem, te pokazujem da revolt i otpor imaju vrijednost odrednice za postrevolucionarne socijalističke kulture, primarno u poziciji gdje se revolt nužno relacionira prema revoluciji a da pritom promašuje njezinu logiku. To je od kritične važnosti za proučavanje socijalizma i postsocijalizma u hrvatskoj kulturnoj povijesti, no ujedno poziva na općenitiju, komparativnu analizu revolucija, posebno njihove logike i raisona. Komparativna analiza kakvu ovdje predlažem polazi od radova Hanne Arendt, i teži pokazati da njezini argumenti o revoluciji rezoniraju u Foucaultovu i Agambenovu pokušaju da definiraju biopolitiku kao skup procedura koje se u bitnome osiguravaju kroz raison d’État. S jedne strane, iz toga proizlazi da studije o biopolitici potiskuju svoj intelektualni dug revolucionarnoj logici (a u korist logike revolta?) ; s druge, sama ta represivna gesta upozorava da bi psihoanaliza mogla biti nužna za funkcionalan kritički pristup i revoluciji i biopolitici. Najzad, razmatram kako se opisani kompleks preslaguje u hrvatskoj književnosti socijalizma, posebno u Luci (1974) Antuna Šoljana, pri čemu se otvara prostor za intervenciju u argumente kakve nude Arendt, Foucault i Agamben. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-0624 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a revolucija, biopolitika, psihoanaliza, socijalizam, književnost, Hannah Arendt, Michel Foucault, Giorgio Agamben, Antun Šoljan  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a revolution, biopolitics, psychoanalysis, socialism, literature, Hannah Arendt, Michel Foucault, Giorgio Agamben, Antun Šoljan  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Otpor. Subverzivne prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi  |d Zagreb : Zagrebačka slavistička škola, 2014  |h 244  |n Vuković, Tvrtko ; Pišković, Tatjana  |z 978-953-175-501-6  |g str. 21-34 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 335344  |d 335341