Revolucija između biopolitike i psihoanalize
U svome radu polazim od pretpostavke da se socijalističke države koje se konstituiraju u revoluciji razlikuju od socijalizama uspostavljenih birokratskim putem, te pokazujem da revolt i otpor imaju vrijednost odrednice za postrevolucionarne socijalističke kulture, primarno u poziciji gdje se revolt...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335344/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Otpor. Subverzivne prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi 244 |
Glavni autor: | Jukić, Tatjana (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02496naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 150109s2014 xx hrv|d | ||
020 | |a 9789531755016 | ||
035 | |a (CROSBI)710831 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Jukić, Tatjana |9 549 | |
245 | 1 | 0 | |a Revolucija između biopolitike i psihoanalize / |c Jukić, Tatjana. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Revolution between Biopolitics and Psychoanalysis | |
300 | |a 21-34 |f str. | ||
520 | |a U svome radu polazim od pretpostavke da se socijalističke države koje se konstituiraju u revoluciji razlikuju od socijalizama uspostavljenih birokratskim putem, te pokazujem da revolt i otpor imaju vrijednost odrednice za postrevolucionarne socijalističke kulture, primarno u poziciji gdje se revolt nužno relacionira prema revoluciji a da pritom promašuje njezinu logiku. To je od kritične važnosti za proučavanje socijalizma i postsocijalizma u hrvatskoj kulturnoj povijesti, no ujedno poziva na općenitiju, komparativnu analizu revolucija, posebno njihove logike i raisona. Komparativna analiza kakvu ovdje predlažem polazi od radova Hanne Arendt, i teži pokazati da njezini argumenti o revoluciji rezoniraju u Foucaultovu i Agambenovu pokušaju da definiraju biopolitiku kao skup procedura koje se u bitnome osiguravaju kroz raison d’État. S jedne strane, iz toga proizlazi da studije o biopolitici potiskuju svoj intelektualni dug revolucionarnoj logici (a u korist logike revolta?) ; s druge, sama ta represivna gesta upozorava da bi psihoanaliza mogla biti nužna za funkcionalan kritički pristup i revoluciji i biopolitici. Najzad, razmatram kako se opisani kompleks preslaguje u hrvatskoj književnosti socijalizma, posebno u Luci (1974) Antuna Šoljana, pri čemu se otvara prostor za intervenciju u argumente kakve nude Arendt, Foucault i Agamben. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-0000000-0624 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a revolucija, biopolitika, psihoanaliza, socijalizam, književnost, Hannah Arendt, Michel Foucault, Giorgio Agamben, Antun Šoljan |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a revolution, biopolitics, psychoanalysis, socialism, literature, Hannah Arendt, Michel Foucault, Giorgio Agamben, Antun Šoljan |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Otpor. Subverzivne prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi |d Zagreb : Zagrebačka slavistička škola, 2014 |h 244 |n Vuković, Tvrtko ; Pišković, Tatjana |z 978-953-175-501-6 |g str. 21-34 | |
942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||
999 | |c 335344 |d 335341 |