Morfosemantička obilježja percepcijskih glagola u hrvatskom

U radu se istražuju načela leksičkoga ustroja percepcijskih glagola u hrvatskom s obzirom na njihova morfosemantička obilježja. Načela leksičkoga ustroja promatraju se s u odnosu na djelovanje tvorbenih procesa i procesa izgradnje značenja (Langacker 1987, Cruse i Woods 2000, Croft i Cruse 2004) koj...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335535/Details
Matična publikacija: Šesti hrvatski slavistički kongres
Zagreb : HFD, 2014
Glavni autor: Raffaelli, Ida (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03390naa a2200241uu 4500
005 20150112120610.0
008 150109s2014 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)724876 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Raffaelli, Ida  |9 873 
245 1 0 |a Morfosemantička obilježja percepcijskih glagola u hrvatskom /  |c Ida Raffaelli. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Morphosemantic features of Croatian perception verbs 
300 |f str. 
520 |a U radu se istražuju načela leksičkoga ustroja percepcijskih glagola u hrvatskom s obzirom na njihova morfosemantička obilježja. Načela leksičkoga ustroja promatraju se s u odnosu na djelovanje tvorbenih procesa i procesa izgradnje značenja (Langacker 1987, Cruse i Woods 2000, Croft i Cruse 2004) koji sukladno modelu morfosemantičkih obrazaca (Raffaelli i Kerovec 2008, Raffaelli 2012 i 2013) djeluju istodobno. Svaka je motivirana riječ u odnosu na nemotiviranu riječ i tvorbeno i značenjski obilježena predstavljajući tako novu pojmovnu strukturu. Model morfosemantičkih obrazaca usko se naslanja na tradiciju strukturalističke semantike (Guiraud1967), ali i na kognitivno lingvističke postavke sukladno kojima svaka leksička inovacija predstavlja jedan oblik pojmovne verbalizacije (Blank 1999). U radu se analizira 49 glagola koji označuju ponajprije vidnu, a potom i slušnu percepciju te njuh te se upućuje na pravilnosti morfosemantičkoga ustroja percepcijskih glagola. Glagoli nastaju: sufiksacijom od imenica koje označavaju osjetilnu sposobnost (vidjeti, mirisati). Prefiksacijom se u najvećoj mjeri mijenja način kodiranja situacije (gledati – pogledati – odgledati). Takvi glagoli upućuju na promjenu Aktionsarta ističući jedan poddogađaj iste situacije što upućuje na razliku u opsegu kodirane situacije (Langacker 1987). Premda su to dva tvorbena obrasca, povezuje ih isti proces izgradnje značenja, a to je pojmovna intrinzičnost su motivirana i nemotivirana riječ inherentno pojmovno povezane. Kada prefiksacijom glagol ne kodira istu situaciju, odnosno jedan njezin poddogađaj, već drugu blisku situaciju kao npr. u glagola pregledati, nadgledati, previdjeti ili kada instrument percepcije (oko) bude osnovom za tvorbu percepcijskoga glagola prefiksalno-sufiksalnom tvorbom: uočiti, tada pojmovna bliskost utječe na oblikovanje značenja motivirane riječi. Prefiksacija se povezuje i s metaforom kao procesom izgradnje značenja percepcijskih glagola kao u glagola opaziti, spaziti, zapaziti, razabrati. Model morfosemantičkih obrazaca omogućuje uvid a) u načela ustroja leksika morfološki bogatih jezika, b) u vrste pojmovnih sveza između nemotivrane i motivirane riječi, c) u svezu tvorbenih obrazaca i procesa izgradnje značenja. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301049-1047 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300646-1002 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a morfosemantika, percepcijski glagoli, kognitivna lingvistika, hrvatski jezik  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a morphosemantics, perception verbs, cognitive linguistics, Croatian  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a šesti hrvatski slavistički kongres (10 -13 rujna 2014 ; Vinkovci, Hrvatska)  |t Šesti hrvatski slavistički kongres  |d Zagreb : HFD, 2014  |n Stipe Botica, Ivana Vidović Bolt, Davor Nikolić 
942 |c RZB  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak  |t 3.15 
999 |c 335535  |d 335532