Morfosemantička obilježja percepcijskih glagola u hrvatskom
U radu se istražuju načela leksičkoga ustroja percepcijskih glagola u hrvatskom s obzirom na njihova morfosemantička obilježja. Načela leksičkoga ustroja promatraju se s u odnosu na djelovanje tvorbenih procesa i procesa izgradnje značenja (Langacker 1987, Cruse i Woods 2000, Croft i Cruse 2004) koj...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335535/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Šesti hrvatski slavistički kongres Zagreb : HFD, 2014 |
Glavni autor: | Raffaelli, Ida (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03390naa a2200241uu 4500 | ||
---|---|---|---|
005 | 20150112120610.0 | ||
008 | 150109s2014 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)724876 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Raffaelli, Ida |9 873 | |
245 | 1 | 0 | |a Morfosemantička obilježja percepcijskih glagola u hrvatskom / |c Ida Raffaelli. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Morphosemantic features of Croatian perception verbs | |
300 | |f str. | ||
520 | |a U radu se istražuju načela leksičkoga ustroja percepcijskih glagola u hrvatskom s obzirom na njihova morfosemantička obilježja. Načela leksičkoga ustroja promatraju se s u odnosu na djelovanje tvorbenih procesa i procesa izgradnje značenja (Langacker 1987, Cruse i Woods 2000, Croft i Cruse 2004) koji sukladno modelu morfosemantičkih obrazaca (Raffaelli i Kerovec 2008, Raffaelli 2012 i 2013) djeluju istodobno. Svaka je motivirana riječ u odnosu na nemotiviranu riječ i tvorbeno i značenjski obilježena predstavljajući tako novu pojmovnu strukturu. Model morfosemantičkih obrazaca usko se naslanja na tradiciju strukturalističke semantike (Guiraud1967), ali i na kognitivno lingvističke postavke sukladno kojima svaka leksička inovacija predstavlja jedan oblik pojmovne verbalizacije (Blank 1999). U radu se analizira 49 glagola koji označuju ponajprije vidnu, a potom i slušnu percepciju te njuh te se upućuje na pravilnosti morfosemantičkoga ustroja percepcijskih glagola. Glagoli nastaju: sufiksacijom od imenica koje označavaju osjetilnu sposobnost (vidjeti, mirisati). Prefiksacijom se u najvećoj mjeri mijenja način kodiranja situacije (gledati – pogledati – odgledati). Takvi glagoli upućuju na promjenu Aktionsarta ističući jedan poddogađaj iste situacije što upućuje na razliku u opsegu kodirane situacije (Langacker 1987). Premda su to dva tvorbena obrasca, povezuje ih isti proces izgradnje značenja, a to je pojmovna intrinzičnost su motivirana i nemotivirana riječ inherentno pojmovno povezane. Kada prefiksacijom glagol ne kodira istu situaciju, odnosno jedan njezin poddogađaj, već drugu blisku situaciju kao npr. u glagola pregledati, nadgledati, previdjeti ili kada instrument percepcije (oko) bude osnovom za tvorbu percepcijskoga glagola prefiksalno-sufiksalnom tvorbom: uočiti, tada pojmovna bliskost utječe na oblikovanje značenja motivirane riječi. Prefiksacija se povezuje i s metaforom kao procesom izgradnje značenja percepcijskih glagola kao u glagola opaziti, spaziti, zapaziti, razabrati. Model morfosemantičkih obrazaca omogućuje uvid a) u načela ustroja leksika morfološki bogatih jezika, b) u vrste pojmovnih sveza između nemotivrane i motivirane riječi, c) u svezu tvorbenih obrazaca i procesa izgradnje značenja. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301049-1047 | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300646-1002 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a morfosemantika, percepcijski glagoli, kognitivna lingvistika, hrvatski jezik |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a morphosemantics, perception verbs, cognitive linguistics, Croatian |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |a šesti hrvatski slavistički kongres (10 -13 rujna 2014 ; Vinkovci, Hrvatska) |t Šesti hrvatski slavistički kongres |d Zagreb : HFD, 2014 |n Stipe Botica, Ivana Vidović Bolt, Davor Nikolić | |
942 | |c RZB |u 2 |v Recenzija |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak |t 3.15 | ||
999 | |c 335535 |d 335532 |