Pripremljenost budućih nastavnika za međukulturne izazove u nastavi hrvatskoga kao nasljednoga i drugoga jezika

Učitelji u hrvatskoj nastavi u inozemstvu te učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, a zbog sve većeg broja učenika kojima hrvatski nije prvi jezik, za uspješan rad trebaju imati mnoga specifična znanja i kompetencije (Češi, Barbaroša Šikić, Cvikić 2012). Uz znanje jezika i znanje o jez...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335536/Details
Matična publikacija: Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja
Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku i Srednja Europa, 2014
Glavni autori: Cvikić, Lidija (-), Novak Milić, Jasna (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03264naa a2200205uu 4500
003 HR-ZaFF
005 20190117120408.0
008 150109s2014 xx 1 hrv|d
999 |c 335536  |d 335533 
035 |a (CROSBI)758885 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Cvikić, Lidija 
245 1 0 |a Pripremljenost budućih nastavnika za međukulturne izazove u nastavi hrvatskoga kao nasljednoga i drugoga jezika /  |c Lidija Cvikić ; Jasna Novak Milić. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Intercultural competence in future teachers of Croatian as a heritage and as a second language 
300 |a 145-162  |f str. 
520 |a Učitelji u hrvatskoj nastavi u inozemstvu te učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, a zbog sve većeg broja učenika kojima hrvatski nije prvi jezik, za uspješan rad trebaju imati mnoga specifična znanja i kompetencije (Češi, Barbaroša Šikić, Cvikić 2012). Uz znanje jezika i znanje o jeziku, sržnom možemo smatrati međukulturnu kompetenciju (MKK) (Fantini 1995, Byram 1997). Učitelji u inozemstvu i sami moraju imati razvijen visok stupanj MKK kako bi uspješno mogli živjeti i raditi u stranoj sredini. Onima u domovini MKK presudna je da bi razumjeli svoje inojezične učenike i olakšali im snalaženje u novom okruženju – novom školskom sustavu, društvenim normama i jeziku (Novak Milić 2012). Uz razvijanje vlastite, učitelj u oba slučaja mora biti sposoban razvijati i MKK kod učenika. Poželjno je da nastavnici sami imaju visoko razvijen stupanj MKK i da posjeduju teorijska znanja o njoj, da se ne dogodi da kod učenika trebaju razvijati kompetencije koje ni sami nisu razvili. No, upitno je koliko se pozornosti u postojećim studijskim programima studija za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika posvećuje tim temama. Autori istražuju pripremljenost studenata, budućih učitelja (Učiteljski fakultet) i nastavnika hrvatskoga (Filozofski fakultet), potencijalnih učitelja u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ili s inojezičnim učenicima u Hrvatskoj, za međukulturne izazove. Istraživački dio rada ide u dva smjera: a) na temelju dostupnih silaba ispituje se zastupljenost tema o MKK u silabima učiteljskoga studija i studija kroatistike ; b) ispituju se stavovi budućih učitelja i nastavnika o višejezičnosti, međukulturnosti, o postupcima i metodama koje smatraju poticajnima za razvoj MKK posebno izrađenim upitnikom. Stavovi studenata različitih studijskih modula na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu (n=63) usporedit će se sa stavovima studenata kroatistike na Filozofskome fakultetu. Na temelju provedenoga istraživanja raspravlja se o pripremljenosti budućih učitelja za rad s inojezičnim učenicima te se daju smjernice za moguće promjene u obrazovanju učitelja. 
546 |a HRV 
700 1 |a Novak Milić, Jasna  |4 aut  |9 583 
773 0 |a Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja, 28. međunarodni znanstveni skup HDPL-a (25-27.04.2014. ; Zagreb, Hrvatska)  |t Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja  |d Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku i Srednja Europa, 2014  |n Cergol Kovačević, Kristina ; Udier, Sanda Lucija (ur.)  |z 9789537963095  |g str. 145-162  |w ffzg.(HR-ZaFF)335964 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 2