Tko je blagoga glasa? Eufonija u poeziji A. G. Matoša i u "Hrvatskoj mladoj lirici"
Eufonija je impresionistička kategorija za koju se još od antičkih vremena traže objektivni korelati. Jedinstvena i univerzalna mjera eufonije nikada nije uspostavljena, ali najčešći parametri bili su omjer otvorenih i zatvorenih slogova, odnos suglasnika i samoglasnika, pravilnost ponavljanja glaso...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335600/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Šesti hrvatski slavistički kongres. Knjiga sažetaka Vinkovci - Vukovar - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2014 |
Glavni autori: | Nikolić, Davor, kroatist (-), Bakarić, Nikola (Author) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02581naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 150109s2014 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)721598 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Nikolić, Davor, |9 639 |c kroatist | |
245 | 1 | 0 | |a Tko je blagoga glasa? Eufonija u poeziji A. G. Matoša i u "Hrvatskoj mladoj lirici" / |c Nikolić, Davor ; Bakarić, Nikola. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Whose voice is pleasing? Euphony in poetry of Antun Gustav Matoš and "Hrvatska mlada lirika" | |
300 | |a 140-141 |f str. | ||
520 | |a Eufonija je impresionistička kategorija za koju se još od antičkih vremena traže objektivni korelati. Jedinstvena i univerzalna mjera eufonije nikada nije uspostavljena, ali najčešći parametri bili su omjer otvorenih i zatvorenih slogova, odnos suglasnika i samoglasnika, pravilnost ponavljanja glasova te glasovnih skupina i sl. Nadovezujući se na prethodna istraživanja hrvatskih usmenoretoričkih žanrova autori svoj model za analizu eufonije primjenjuju na korpusima pjesama A. G. Matoša i zbirke Hrvatska mlada lirika. Razlozi za odabir korpusa nisu samo prigodni – Matoševu se poeziju nerijetko opisuje kao iznimno eufoničnu, dapače egzemplarnu, a pjesnike Hrvatske mlade lirike trajno se suprotstavlja Velikom Bardu. Isključivši iz parametara eufonije one koji su vezani za vrstu stiha (metar, ritam i rima), analizirani se korpusi promatraju kroz dva koeficijenta: koeficijent pravilnosti ponavljanja i koeficijent otežanoga izgovora. Cilj je rada s jedne strane dobiti relativno objektivne vrijednosti kojima se Mladoliričari mogu uspoređivati sa svojim prethodnikom, a s druge strane propitati shvaćanje eufonije i kao fonosemantičke kategorije. Kombiniranjem statističkog i individualnog interpretativnog pristupa omogućuje se i potpuniji uvid u smjenu poetskih paradigmi na početku dvadesetoga stoljeća | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300787-0789 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a A. G. Matoš, eufonija, Hrvatska mlada lirika, stilistika |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a A. G. Matoš, euphony, Hrvatska mlada lirika, stylistics |l eng |2 crosbi | ||
700 | 1 | |a Bakarić, Nikola |4 aut | |
773 | 0 | |a Šesti hrvatski slavistički kongres (10-13.09.2014. ; Vukovar i Vinkovci, Hrvatska) |t Šesti hrvatski slavistički kongres. Knjiga sažetaka |d Vinkovci - Vukovar - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2014 |n Botica, Stipe ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa |z 978-953-296-090-7 |g str. 140-141 | |
942 | |c RZB |u 2 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak |t 1.06 | ||
999 | |c 335600 |d 335597 |