Društveni odnosi moći i ženska reproduktivna samodeterminacija

Ženska reproduktivna samodeterminacija oblikovana je pomoću različitih društvenih interesa u reprodukciji i kulturnog konteksta: politički, vjerski, korporativni, medicinski, itd. interesi društvenih aktera i institucija najčešće ograničavaju autonomiju žena i parova u uspostavljanju reproduktivne s...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335639/Details
Matična publikacija: Politike roditeljstva: iskustva, diskursi i institucionalne prakse
Beograd : 2014
Glavni autori: Galić, Branka (-), Klasnić, Ksenija (Author), Jurković Kuruc, Ivana
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03444naa a22002417i 4500
005 20150115101555.0
008 150109s2014 rb 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)714950 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Galić, Branka 
245 1 0 |a Društveni odnosi moći i ženska reproduktivna samodeterminacija /  |c Galić, Branka ; Klasnić, Ksenija ; Jurković Kuruc, Ivana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The social relations of power and women's reproductive selfdetermination 
300 |a 8-9  |f str. 
520 |a Ženska reproduktivna samodeterminacija oblikovana je pomoću različitih društvenih interesa u reprodukciji i kulturnog konteksta: politički, vjerski, korporativni, medicinski, itd. interesi društvenih aktera i institucija najčešće ograničavaju autonomiju žena i parova u uspostavljanju reproduktivne samodeterminacije. Za mnoge žene pristup i odnos prema reproduktivnim metodama i tehnikama, kao i pristupima rađanju, utječe na smjer kretanja njihovih života, kao što i reproduktivni pristupi i tehnike duboko utječu na kulturne ideje o ženskosti, majčinstvu i obitelji. Žene imaju iskustva različitih vrsta kontrole nad svojim reprodukcijskim sposobnostima, ovisno o njihovim socioekonomskim i kulturnim okolnostima. Društveni i kulturni kontekst – socijalne norme o tome kako i kada postati trudnica, o veličini obitelji, o neplodnosti, o adopciji, o pobačaju, o tome kada prestati rađati, o selekciji spola, kao i o tome što tvori zdravu trudnoću, fetus i bebe – sve oblikuje i oblikovano je pomoću društvenih ideologija reprodukcije i institucionalnih odnosa moći, te poduprto društvenim normama patrijarhata. Ženske reproduktivne aktivnosti (začeće, trudnoća i porod) rangirane su po sistemu «kontrole kvalitete» djeteta, pri čemu su žene «dobri» ili «loši» proizvođači, dok stigmatizirajuće socijalne dimenzije reproduktivnih tehnologija podupiru stigmatizirajući reproduktivni moral. Žene-trudnice promatraju se u diskursu «dobrih» i «loših» žena, na temelju «dobrog» i «lošeg» reproduktivnog tijela, po analogija s tradicionalnim ženskim reproduktivnim društvenim ulogama rađanja i podizanja djece. Veća ponuda tehničkih mogućnosti za odluke o rađanju i dominacija eksperata, politike i drugih interesnih aktera otvara mogućnosti izgradnje nove vrste “ženske solidarnosti”, premda su ženska tijela i dalje kontrolirana, uzurpirana i “politički” oblikovana pomoću različitih tipova odnosa moći ideologija i reproduktivnih tehnologija. Glavni cilj rada je uspostaviti teorijski predložak konceptualne sheme za buduća empirijska istraživanja reproduktivne samodeterminacije žena u kontekstu društvenih odnosa moći te predstaviti preliminarni anketni upitnik i rezultate njegove primjene na prigodnom uzorku studentica Sveučilišta u Zagrebu. 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a reprodukcija, rod. moć, patrijarhat  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a reproduction, gender, power, patriarchy  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Klasnić, Ksenija  |4 aut 
700 1 |a Jurković Kuruc, Ivana  |4 aut 
773 0 |a Politike roditeljstva: iskustva, diskursi i institucionalne prakse (12-13.09.2014 ; Beograd, Srbija)  |t Politike roditeljstva: iskustva, diskursi i institucionalne prakse  |d Beograd : 2014  |z 9788691805302  |g str. 8-9 
942 |c RZB  |t 1.12  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak 
999 |c 335639  |d 335636