Dovodi li socijalna isključenost do veće osjetljivosti na fizičku bol?

Teorija o preklapanju socijalne i fizičke boli (Social Pain/Physical pain Overlap Theory - SPOT, Eisengerger i Lieberman, 2005) pretpostavlja da socijalna bol, koju doživljavamo kada dođe do pogoršanja ili prekida socijalne veze, i fizička bol, koju doživljavamo kada dođe do fizičkog oštećenja tkiva...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335656/Details
Matična publikacija: 3. Riječki dani eksperimentalne psihologije
Rijeka : Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet u Rijeci, 2014
Glavni autori: Belina, Marija (-), Modić Stanke, Koraljka (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03286naa a2200229uu 4500
008 150109s2014 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)717450 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Belina, Marija 
245 1 0 |a Dovodi li socijalna isključenost do veće osjetljivosti na fizičku bol? /  |c Belina, Marija ; Modić Stanke, Koraljka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Does social exclusion lead to greater physical pain sensitivity? 
300 |a 13-13  |f str. 
520 |a Teorija o preklapanju socijalne i fizičke boli (Social Pain/Physical pain Overlap Theory - SPOT, Eisengerger i Lieberman, 2005) pretpostavlja da socijalna bol, koju doživljavamo kada dođe do pogoršanja ili prekida socijalne veze, i fizička bol, koju doživljavamo kada dođe do fizičkog oštećenja tkiva, dijele zajedničku fenomenološku i neuralnu osnovu te imaju zajedničke kognitivne mehanizme. Iz tog preklapanja izvedena je i hipoteza da će izazivanje ili regulacija jedne vrste boli slično djelovati na drugu vrstu boli te je ovo istraživanje za cilj imalo provjeriti postojanje utjecaja socijalne isključenosti, kao oblika trenutnog pogoršanja socijalne veze, na doživljaj fizičke boli. Pretpostavljalo se da će blaži intenzitet socijalne isključenosti izazvati socijalnu bol te povećati osjetljivost na fizičku bol, odnosno, dovesti do smanjene tolerancije boli te većih procjena neugode i intenziteta boli. Nacrt istraživanja je bio zavisan. Sudionicama u eksperimentalnoj skupini (N=33) je dva puta u razmaku od tjedan dana toplinskim podraživanjem izazivana bol, a mjereni su prag i tolerancija boli te procjene neugode i intenziteta boli. Dva su se mjerenja razlikovala samo po jednom detalju: netom prije drugog mjerenja kod sudionica je izazivan osjecaj socijalne isključenosti od strane prijatelja koji je sudionicu doveo na mjerenje. U kontrolnoj skupini (N=35) nije bilo razlike između dva ponovljena mjerenja. Iako očekivani trend postoji, u ovom istraživanju nisu se pokazale statistički značajne razlike između dva mjerenja niti u jednoj mjerenoj varijabli. Manipulacija nije izazvala očekivani efekt: umjesto da se zbog socijalne isključenosti osjećaju lošije, sudionice u eksperimentalnoj, kao i one u kontrolnoj skupini, izvještavale su o većoj razini sreće neposredno prije drugog mjerenja te su također doživljavale i manju razinu anksioznosti. Moguće je da tijekom stresne situacije očekivanja fizičke boli sudionici ne percipiraju suptilnu manipulaciju socijalnom isključenošću ili je ne doživljavaju ugrožavajućom, pa ona niti ne izaziva socijalnu bol. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3295 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a socijalna isključenost, socijalna bol, fizička bol  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a social exclusion, social pain, physical pain  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Modić Stanke, Koraljka  |4 aut 
773 0 |a 3. Riječki dani eksperimentalne psihologije (25.-26.09.2014. ; Rijeka, Republika Hrvatska)  |t 3. Riječki dani eksperimentalne psihologije  |d Rijeka : Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet u Rijeci, 2014  |n Bajšanski, Igor ; Žauhar, Valnea ; Domijan, Dražen  |z 978-953-7975-09-8  |g str. 13-13 
942 |c RZB  |u 1  |v Nista  |z Ostalo - Predavanje - Sazetak 
999 |c 335656  |d 335653