Hrvatska kuna kao nacionalni simbol: mišljenja hrvatskih građana o uspostavi državne valute 1990ih i njenoj današnjoj upotrebi
Tijekom uspostave suverene hrvatske države 1990ih došlo je do dvije promjene državne valute: 1991. godine iz jugoslavenskog dinara u hrvatski dinar (HRD), te 1994. godine u hrvatsku kunu (HRK). U znanstvenoj literaturi o nacionalnoj simbolici, valuta se smatra sastavnim referencijalnim simbolom u na...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335683/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Simbol, identitet i Domovinski rat Zadar : Grafos print & copy centar, Zadar, 2014 |
Glavni autor: | Trako Poljak, Tijana (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02350naa a2200217uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 150109s2014 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)726007 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Trako Poljak, Tijana |9 623 | |
245 | 1 | 0 | |a Hrvatska kuna kao nacionalni simbol: mišljenja hrvatskih građana o uspostavi državne valute 1990ih i njenoj današnjoj upotrebi / |c Trako Poljak, Tijana. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Croatian Kuna as a national symbol: opinions of Croatian citizens about new national currency in the 1990s and its use as a symbol today | |
300 | |a 22-22 |f str. | ||
520 | |a Tijekom uspostave suverene hrvatske države 1990ih došlo je do dvije promjene državne valute: 1991. godine iz jugoslavenskog dinara u hrvatski dinar (HRD), te 1994. godine u hrvatsku kunu (HRK). U znanstvenoj literaturi o nacionalnoj simbolici, valuta se smatra sastavnim referencijalnim simbolom u nacionalnom simboličkom registru uz takve simbole kao što su državna zastava, himna, blagdani, spomenici, itd. (A. D. Smith 1991, 77). U empirijskom istraživanju 2013. godine ispitivali smo upravo značenja koja hrvatski građani pridaju hrvatskoj kuni kao referencijalnom nacionalnom simbolu, a ne samo kao funkcionalnom platežnom sredstvu - novcu. Korišten je kvalitativni pristup metodom polu-strukturiranih dubinskih intervjua, na namjernom uzorku 85 građana diljem Hrvatske. Rezultati ukazuju na podvojenost među građanima koji ju shvaćaju kao i referencijalni i funkcionalni simbol, dok ju dio vidi isključivo kao platežno sredstvo. Podvojenost postoji i između pridavanja pozitivnih ili negativnih asocijacija hrvatskoj kuni kao referencijalnom nacionalnom simbolu, u vrijeme njenog uvođenja 1990ih i danas. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301180-0915 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.05 | ||
693 | |a hrvatski dinar, hrvatska kuna, nacionalni simboli, nacionalni identitet, hrvatsko društvo |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Croatian Dinar, Croatian Kuna, currency, national symbols, national identity, Croatia |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |a Simbol, identitet i Domovinski rat (31.10.2014. ; Zagreb, Hrvatska) |t Simbol, identitet i Domovinski rat |d Zadar : Grafos print & copy centar, Zadar, 2014 |n Sabolović, Marin |g str. 22-22 | |
942 | |c RZB |t 1.12 |u 2 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak | ||
999 | |c 335683 |d 335680 |