Poezija Kamova i Matoša iz očišta kognitivne poetike

Polazeći tek od ključnih postavki kognitivne poetike, rad pokušava upozoriti na ulogu ljudskih osjetila kao kanala dobavljanja informacija iz vanjskoga svijeta u poetskom jeziku, te na načine kojima se osjeti tematiziraju u pjesmama Janka Polića Kamova i Antuna Gustava Matoša. Primjerenost bavljenja...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335836/Details
Matična publikacija: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma
Zagreb - Split : Književni krug Split - Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2014
Glavni autor: Škopljanac, Lovro (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02539naa a2200205uu 4500
005 20150112082351.0
008 150109s2014 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)747243 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Škopljanac, Lovro  |9 780 
245 1 0 |a Poezija Kamova i Matoša iz očišta kognitivne poetike /  |c Škopljanac, Lovro. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The poetry of Kamov and Matoš from the viewpoint of cognitive poetics 
300 |a 283-294  |f str. 
520 |a Polazeći tek od ključnih postavki kognitivne poetike, rad pokušava upozoriti na ulogu ljudskih osjetila kao kanala dobavljanja informacija iz vanjskoga svijeta u poetskom jeziku, te na načine kojima se osjeti tematiziraju u pjesmama Janka Polića Kamova i Antuna Gustava Matoša. Primjerenost bavljenja tom temom na korpusu pjesama objavljenih u zbirkama upravo te dvojice autora utemeljuje se u činjenici da je odnos osjeta, osjećaja i pjesničkog stvaranja na neki način već zaokupio Matoša u njegovom kritičkom tekstu Lirika lizanja i poezija pljuckanja. Iznosi se teza po kojoj Matoš usmjeruje kritiku na one pjesničke slike koje Kamov temelji na tematiziranju osjetilnih podražaja, te mu zamjera hipertrofiranost i neprimjerenost koje dovode do izostanka svake logike. Zatim se navode odabrani primjeri učestalosti i načina tematizacije devet osjeta u pjesmama obojice autora, prema kojima je vidljivo da Kamov u svojim pjesmama doista inzistira na množini osjetilnih ekstrema koje često navodi vođen pretpostavljenom logikom šokiranja čitatelja, dok je Matoš (s iznimkom poeme Mora) skloniji tematizaciji osjeta koji u manjoj mjeri djeluju na čula, i čijom varijacijom se umješno služi u oblikovanju pjesme. Zaključno se stoga može ustvrditi kako je u dobro znanom književnom sporu avangarde i artizma Matoš odlučio "braniti" poetiku osjetilne varijacije pred Kamovljevom poetikom osjetilne dezintegracije. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-0788 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
773 0 |a Matoš i Kamov: paradigme prijeloma (20.-21.03.2014. ; Split, Hrvatska)  |t Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma  |d Zagreb - Split : Književni krug Split - Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2014  |n Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka ; Meyer-Fraatz, Andrea  |z 978-953-163-406-9  |g str. 283-294 
942 |c RZB  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Pozvano - CijeliRad  |t 1.06 
999 |c 335836  |d 335833