Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451)
Jedno od pisama koja su hrvatski autori upućivali slavnim humanistima jest ono dubrovačkog plemića Nikole Restija, upućeno 11. siječnja 1451. istaknutom mletačkom političaru i humanistu Francescu Barbaru (1390-1454). Pismo je sačuvano u dva rukopisa (San Daniele del Friuli, Biblioteca Guarneriana 28...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335982/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Classical heritage from the epigraphic to the digital : Academia Ragusina 2009 and 2011 9789532841114 |
| Glavni autor: | Jovanović, Neven, filolog (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | lat |
| LEADER | 02563naa a22001817i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20150112161237.0 | ||
| 008 | 150112s2014 hr |||||||||||||| ||lat|d | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 041 | |a lat |b hrv | ||
| 100 | 1 | |9 462 |a Jovanović, Neven, |c filolog | |
| 245 | 1 | 0 | |a Nicolai Restis Ragusini ad Franciscum Barbarum epistula (a. 1451) / |c Neven Jovanović. |
| 246 | |a Pismo Dubrovčanina Nikole Restija Francescu Barbaru (1451) |i hrv | ||
| 300 | |a 169-180 |f str. | ||
| 520 | |a Jedno od pisama koja su hrvatski autori upućivali slavnim humanistima jest ono dubrovačkog plemića Nikole Restija, upućeno 11. siječnja 1451. istaknutom mletačkom političaru i humanistu Francescu Barbaru (1390-1454). Pismo je sačuvano u dva rukopisa (San Daniele del Friuli, Biblioteca Guarneriana 28 i BAV, Vat. lat. 5220), a objavio ga je Angelo Maria Quirini u svojoj zbirci Barbarovih pisama (1743). Nikola Resti (oko 1418-1454), studirao je pravo u Padovi 1439; po povratku u Dubrovnik bavio se trgovinom, izvozeći s Balkana platno u Veneciju (poslovni mu je partner bio Vuk Bobaljević). U pismu Resti javlja Barbaru kako ga je hvalio kod Janka Hunjadija i Đurđa Brankovića; saznajemo da je Dubrovčanin svojedobno (vjerojatno oko 1442) čitao zapise o Barbarovoj obrani Brescije (Commentarioli Brixienses). Resti moli od Barbara pismo kojim bi se mogao pohvaliti kod sugrađana, i moli pomoć u pribavljanju primjeraka De re uxoria i spomenutih Commentarioli Brixienses, najvjerojatnije posredstvom Francescova sina, Zaccarije Barbara. Povijesni kontekst pokazuje da je pismo prvaku mletačkog senata moglo imati i izvjesnu političku dimenziju: u to vrijeme Đurađ Branković i Stjepan Tomašević saveznici su Dubrovnika u sukobu s Stjepanom Vukčićem Kosačom. Stilski i retorički, pismo je kompetentan primjer nagovora (suasorium) kojim mlađi traži uslugu starijega i uglednijeg. Pojedine neobičnije Restijeve latinske izraze nalazimo i kod drugih pisaca (de Diversi, Petar Kružić, Petrarca). Izostanak antičkih primjera, grecizama i rjeđih latinizama objašnjavamo ne toliko Restijevom neukošću, koliko manjkom vremena za studia humanitatis. U prilogu donosimo tekst pisma prema Quirinijevu izdanju i Restiju upućene epigrame Lorenza Regina, dubrovačkog kancelara od 1449. do 1471. (prema Rešetarovu izdanju). | ||
| 546 | |a Latinski jezik. | ||
| 773 | |t Classical heritage from the epigraphic to the digital : Academia Ragusina 2009 and 2011 |d Zagreb : Ex libris, 2014. |z 9789532841114 |g Str. 169-180 | ||
| 942 | |c RZB |t 1.08 |u 2 | ||
| 999 | |c 335982 |d 335979 | ||