Tumačenje i prikazivanje intelektualca-umjetnika danas

U istraživanju je analizirana uloga intelektualaca- umjetnika u društvu općenito, s posebnim naglaskom na situacije u kojima se oni osjećaji kao stranci prema nacionalnom kulturnom i socijalnom kontekstu, npr. u romanu Tujci Ivana Cankara (iznošenjem dosadašnjih tumačenja), kao i u romanima Povratak...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:336100/Details
Matična publikacija: Intelektualci danas. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2013.
Zagreb : Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu - Plejada d.o.o. Zagreb, 2014
Glavni autor: Kovač, Zvonko, profesor književnosti (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03067naa a2200241uu 4500
005 20150113153026.0
008 150109s2014 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)747016 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Kovač, Zvonko,   |9 779  |c profesor književnosti 
245 1 0 |a Tumačenje i prikazivanje intelektualca-umjetnika danas /  |c Kovač, Zvonko 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The Interpretation and the Representation of the Artist-Intellectual Today 
300 |a 107-121  |f str. 
520 |a U istraživanju je analizirana uloga intelektualaca- umjetnika u društvu općenito, s posebnim naglaskom na situacije u kojima se oni osjećaji kao stranci prema nacionalnom kulturnom i socijalnom kontekstu, npr. u romanu Tujci Ivana Cankara (iznošenjem dosadašnjih tumačenja), kao i u romanima Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže i Povratak Filipa Latinovića Borisa Perića, koji se analiziraju u određenom intertekstualnom odnosu, kao predložak i njegova književna aktualizacija. Suvremeni Perićev roman preuzima sličnu, možda još i naglašeniju bliskost pripovjedača s Filipom, a dobro se uklapa u već afirmiran suvremeni esejizirani roman, kako po općem intelektualnom stilu tako i po stilu rasprava među nekim likovima. Kao što su problemi autorove samoidentifikacije u prozama s likom umjetnika veoma važni, tako je i esejističko pripovijedanje, uz zamjene uloga pripovjedača i likova, važna reprezentacijska osnovica intelektualca općenito. Osim toga, istraživanje se zaključno proširuje sa sličnim romanima drugih južnoslavenskih pisaca - Oskara Daviča, Vladana Desnice i Marjana Rožanca, sa zaključnim osvrtom na postmoderno stanje. U romanu Pesma analiziraju se odnosi intelektualca-pjesnika prema ženama i revolucionarnom angažmanu, pitanja bezvremenosti pjesništva i samotnosti umjetnika, koja dobivaju posebno značenje u romanu Proljeća Ivana Galeba, s dodatkom kontemplativnosti i „dnevnog obroka prirode“, kao projektiranih osobitosti intelektualca općenito. S romanom Umor (Ubojstvo) odgovara se na pitanje prava intelektualca- umjetnika da se posveti svom slikarstvu, bez obzira na povijesne i političke odnose, ali i problematizira smisao njegova povlačenja, odnosno smrti pjesnika u dobu postmoderne. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3473, 130-1300-855-0860 
690 |a 6.03 
693 |a prikazivanje (re-prezentacija) 
693 |a  intelektualac-umjetnik 
693 |a modernizam - obnova modernizma 
693 |a južnoslavenske književnosti - postmoderna 
773 0 |a Desničini susreti 2013.: Intelektualac danas (20 – 21. 09. 2013. ; Zadar, Hrvatska)  |t Intelektualci danas. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2013.  |d Zagreb : Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu - Plejada d.o.o. Zagreb, 2014  |n Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, Ivana  |z 978-953-7782-34-4  |g str. 107-121 
942 |c RZB  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad  |t 1.06 
999 |c 336100  |d 336097