Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača

Za većinu gospodarski važnih vrsta šumskog drveća problemi prirodne obnove, kao i popunjavanja djelomično prirodno obnovljenih površina, te pošumljavanja čistina, postoje već nekoliko desetljeća. U proteklim desetljećima periodicitet uroda sjemena nije redovit, a vremenski se period do obilnijeg ili...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000693154/Details
Matična publikacija: Šumarski list (1945)
131 (2007), 11/12 ; str. 523-528
Glavni autor: Kajba, Davorin (-)
Ostali autori: Pavičić, Nikola, agronom (-), Bogdan, Saša, Katičić Bogdan, Ida
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: ČASOPIS ŠUMARSKI LIST - SADRŽAJ
LEADER 02693caa a2200325 ir4500
001 NSK01000693154
003 HR-ZaNSK
005 20120110132038.0
007 ta
008 090310s2007 ci ||| ||hrv
035 |9 (HR-ZaNSK)695629 
035 |a (HR-ZaNSK)000693154 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
080 |a 630  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Kajba, Davorin 
245 1 0 |a Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača /  |c Davorin Kajba, Nikola Pavičić, Saša Bogdan, Ida Katičić. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 4 jed 
504 |a Summary 
520 |a Za većinu gospodarski važnih vrsta šumskog drveća problemi prirodne obnove, kao i popunjavanja djelomično prirodno obnovljenih površina, te pošumljavanja čistina, postoje već nekoliko desetljeća. U proteklim desetljećima periodicitet uroda sjemena nije redovit, a vremenski se period do obilnijeg ili punog uroda sjemena sve više produžuje. Da bi se ta negativna razlika između potrebnog i sakupljenog sjemena umanjila, kao i zbog bolje organizacije proizvodnje genetski kvalitetnog sjemena, pristupilo se i osnivanju klonskih sjemenskih plantaža. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) naše su najvažnije i najvrijednije vrste šumskog drveća. Tri klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka osnovane su u razdoblju od 1996. do 2001. godine u tri sjemenske regije (ukupne površine od 15 do 26 ha), u kojima se primjenjuje uzgojni oblik ovalnog vretena. Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena osnovana je 2005. godine na površini od 3.5 ha. Ona ukupno sadrži 56 klonova, razmak sadnje iznosi 4 ´ 4 m i u njoj se primjenjuje uzgojni oblik vretenaste piramide. Klonska sjemenska plantaža divlje trešnje (Prunus avium L.) osnovana je 2001. godine, veličine je 3 ha, a sadrži ukupno 27 klonova. Razmak sadnje je 6 ´ 3 m, te se i dalje nadopunjuje, a održava se u uzgojnom obliku vretenastog grma. U jednoj od ranijih eksperimentalnih klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka primijenjena je i rezidba korijena zbog utjecaja na obilniji urod. Sve klonske sjemenske plantaže redovito se orezuju i održavaju korištenjem agrotehničkih mjera 
653 |a Šumsko sjemenje  |a Genetski aspekti 
700 1 |a Pavičić, Nikola,  |c agronom 
700 1 |a Bogdan, Saša 
700 1 |a Katičić Bogdan, Ida 
773 0 |t Šumarski list (1945)  |x 0373-1332  |g 131 (2007), 11/12 ; str. 523-528  |w nsk.(HR-ZaNSK)000007095 
981 |b B13/07  |p CRO 
998 |a rado090310  |c rpeo120110 
856 4 2 |u http://www.sumari.hr/sumlist/online.asp  |y ČASOPIS ŠUMARSKI LIST - SADRŽAJ