Razvrgnuće suvlasničke zajednice

Sažetak: Suvlasništvo, kao vlasništvo više osoba u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na fizički nepodijeljenoj stvari, mogući je izvor potencijalnih sukoba suvlasnika. S obzirom da poremećaj ravnoteže interesa pojedinog suvlasnika i suvlasničke zajednice može rezultirati podnošenjem zahtjeva za razvr...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000730739/Details
Matična publikacija: Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991)
29 (2008), 1 ; str. 413-454
Glavni autor: Maganić, Aleksandra (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
LEADER 03055caa a2200289 ir4500
001 NSK01000730739
003 HR-ZaNSK
005 20190219142032.0
007 ta
008 100318s2008 ci ||| ||hrv
035 |9 (HR-ZaNSK)733351 
035 |a (HR-ZaNSK)000730739 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng  |b ger  |b ita 
042 |a croatica 
080 |a 347  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Maganić, Aleksandra 
245 1 0 |a Razvrgnuće suvlasničke zajednice /  |c Aleksandra Maganić. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst 
504 |a Summary ; Zusammenfassung ; Sommario 
520 8 |a Sažetak: Suvlasništvo, kao vlasništvo više osoba u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na fizički nepodijeljenoj stvari, mogući je izvor potencijalnih sukoba suvlasnika. S obzirom da poremećaj ravnoteže interesa pojedinog suvlasnika i suvlasničke zajednice može rezultirati podnošenjem zahtjeva za razvrgnuće, treba ispitati koje su osnovne dvojbe koje se u realizaciji ovog instituta mogu pojaviti. U pokušaju da se pronađu najbolja rješenja, izvršit ćemo komparativnu usporedbu nekih problema suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj. Osim normativne usporedbe, komparativni pregled trebao bi nam pružiti odgovore o sadržaju i pravnoj prirodi zahtjeva za razvrgnuće te mogućim zakonskim i ugovornim ograničenjima u podnošenju zahtjeva i njegovoj realizaciji. Središnji dio rada obuhvaća sporazumno i sudsko razvrgnuće, u kojem potonje otvara dvojbu treba li postupak razvrgnuća provoditi primjenom pravila parničnog ili izvanparničnog postupka, te koji kriteriji mogu biti osnova za povlačenje crte jurisdikcijskog razgraničenja. Donošenje odluke o razvrgnuću traži i odgovor na pitanje kakva je pravna priroda odluke koja se postupku razvrgnuća donosi, a s obzirom na sadržaj pravne zaštite koji se tom odlukom pruža. Posebnu pozornost zaslužuju vrste diobe, odnosno pitanje imaju li pojedini načini razvrgnuća prioritet i može li sudska praksa biti kreator novih načina razvrgnuća. U vezi s tim osobito raduje činjenica da ZV omogućava znatno elastičniji pristup u odabiru mogućih načina razvrgnuća suda i stranaka u odnosu na rješenja ABGB-a i BGB-a. Konačno, svrha analize nije samo puki presjek normativnih rješenja nego poticaj za pronalaženje najefikasnijeg pravnog puta za realizaciju zahtjeva za razvrgnuće i pružanje posebne, dodatne zaštite suvlasnicima kojima je zbog njihovih posebnih svojstava ta zaštita potrebna 
653 0 |a Suvlasnička zajednica  |a Suvlasništvo  |a Zajedničko vlasništvo  |a Bračna stečevina  |a Razvrgnuće  |a Zaštita  |a Međunarodna praksa 
653 5 |a Hrvatska  |a Austrija  |a Njemačka 
773 0 |t Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991)  |x 1330-349X  |g 29 (2008), 1 ; str. 413-454  |w nsk.(HR-ZaNSK)000014550 
981 |b B21/08  |p CRO 
998 |a rado100318  |c zvdo111006  |b mili1902 
856 4 2 |u http://www.pravri.hr/hr/zbornik/e-zbornik.htm  |y Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci