Bridging the transatlantic divide
Sažetak: Rad kroz konzultiranje relevantne literature američkih i europskih autora različite političke orijentacije i svjetonazora istražuje suvremene odnose transatlantskih partnera, SAD-a i Europe, koji su najbogatiji te politički i vojno najjači dio svijeta. Odnose SAD-a i Europe karakteriziraju...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000733865/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Društvena istraživanja (Zagreb) 18 (2009), 1/2(99/100) ; str. 219-241 |
| Glavni autor: | Kurečić, Petar (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | eng |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
Društvena istraživanja |
| LEADER | 02413caa a2200289 ir4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01000733865 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20120417163916.0 | ||
| 007 | ta | ||
| 008 | 100419s2009 ci ||| ||eng | ||
| 035 | |9 (HR-ZaNSK)736486 | ||
| 035 | |a (HR-ZaNSK)000733865 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a eng |b hrv |b ger | |
| 042 | |a croatica | ||
| 080 | |a 327 |2 MRF 1998. | ||
| 100 | 1 | |a Kurečić, Petar | |
| 245 | 1 | 0 | |a Bridging the transatlantic divide : |b the American-European relations and their influence on European unification / |c Petar Kurečić. |
| 300 | |b Ilustr. | ||
| 504 | |a Bibliografske bilješke na kraju teksta ; bibliografija: 26 jed | ||
| 504 | |a Sažetak ; Zusammenfassung | ||
| 520 | 8 | |a Sažetak: Rad kroz konzultiranje relevantne literature američkih i europskih autora različite političke orijentacije i svjetonazora istražuje suvremene odnose transatlantskih partnera, SAD-a i Europe, koji su najbogatiji te politički i vojno najjači dio svijeta. Odnose SAD-a i Europe karakteriziraju stalni usponi i padovi, uzrokovani velikim razlikama u vojnoj i političkoj moći, razlici u vizijama međunarodnih odnosa i međunarodne zajednice te nadmetanjem američkog unilateralizma i europskoga multilateralizma. Proces europskog ujedinjavanja oduvijek je bio obilježen odnosima transatlantskih partnera, a države koje su sudjelovale i sudjeluju u tom procesu često su se dijelile međusobno zbog vlastita odnosa prema SAD-u, što je u recentno vrijeme bilo vrlo izraženo prilikom iračke krize 2002. i 2003. godine, ali je prisutno i danas. Podjela je bila posebno vidljiva unutar NATO-a, vojno-političke organizacije s mogućnosti vojnoga djelovanja i glavnog aktera europske sigurnosti. Izbor B. Obame za predsjednika SAD-a i promjena u Bijeloj kući, postali su ključni čim benici koji politiku SAD-a usmjeravaju prema multilateralizmu i globalnom vodstvu, umjesto globalne hegemonije. SAD mora opet postati vođa, a istodobno prestati biti hegemon. Ovo će pozitivno utjecati na američke odnose s Europom i svijetom u cjelini | |
| 653 | 0 | |a Američka vanjska politika |a Odnosi SAD i Europe | |
| 773 | 0 | |t Društvena istraživanja (Zagreb) |x 1330-0288 |g 18 (2009), 1/2(99/100) ; str. 219-241 |w nsk.(HR-ZaNSK)000012580 | |
| 981 | |b B01/09 |p CRO | ||
| 998 | |a rado100419 |c zvdo120417 | ||
| 856 | 4 | 2 | |u http://hrcak.srce.hr/drustvena-istrazivanja |y Društvena istraživanja |