Supsidijarnost kao teološki problem

Sažetak: U ovom radu autor istražuje teološke temelje načela supsidijarnosti. Nakon što je uvodno odredio supsidijarnost kao slobodu pojedinca i nižih društvenih skupina da obavljaju sami sve ono što su sposobni obaviti, a da im više društvene razine priteknu u pomoć samo onda kada ove prve to nisu...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000735224/Details
Matična publikacija: Bogoslovska smotra
79 (2009), 1 ; str. 63-90
Glavni autor: Marasović, Špiro (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Bogoslovska smotra
LEADER 02718caa a2200301 ir4500
001 NSK01000735224
003 HR-ZaNSK
005 20120306154210.0
007 ta
008 100430s2009 ci ||| ||hrv
035 |9 (HR-ZaNSK)737846 
035 |a (HR-ZaNSK)000735224 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
080 |a 304  |2 MRF 1998. 
080 |a 23  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Marasović, Špiro 
245 1 0 |a Supsidijarnost kao teološki problem /  |c Špiro Marasović. 
500 |a Tema broja: Supsidijarnost u hrvatskom društvu 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst 
504 |a Summary 
520 8 |a Sažetak: U ovom radu autor istražuje teološke temelje načela supsidijarnosti. Nakon što je uvodno odredio supsidijarnost kao slobodu pojedinca i nižih društvenih skupina da obavljaju sami sve ono što su sposobni obaviti, a da im više društvene razine priteknu u pomoć samo onda kada ove prve to nisu u stanju, i time razlučio supsidijarnost od eventualnoga participiranja u slobodi, vlasti i odgovornosti viših društvenih slojeva, autor je prešao na samu bit problema. Rad je podijelio u tri dijela: u prvom istražuje teološko-antropološke temelje ljudske slobode, posebice slobode pojedine ljudske osobe, u drugom istražuje teološke temelje za socijalnu dimenziju supsidijarnosti, dok u trećem dijelu istražuje temelje samoga »subsidiuma«, tj. pripomoći prema kojoj je i cijelo načelo dobilo ime. Za polazište cjelokupnoga razmišljanja u prvom dijelu autor uzima teološku antropologiju, točnije imago Dei, iz koje onda prelazi na pavlovsku »oslobođenu slobodu« (Gal 5,1) te na čovjekov poziv na osobni razvoj i rast. U drugom dijelu utemeljenost te slobode u odnosu prema društvenim strukturama autor vidi u dostojanstvu ljudske osobe, fenomenu i logici karizme i u teološkoj pozvanosti društva na razvoj i rast. U trećem pak dijelu autor propituje teološke temelje samoga subsidiuma, tj. pripomoćnoga spuštanja viših razina prema nižima u potrebi, i prepoznaje ih u stvaranju, otkupljenju i u Božjoj milosti. Cjelokupno je, naime, Božje djelovanje, u odnosu prema stvorenju obdarenom vlastitom slobodom, supsidijarno, tj. takvo da čovjeku priskače u pomoć, oslobađajući ga i podupirući njegovu slobodu, a nikad takvo da njega ili tu njegovu slobodu gazi i uništava 
653 |a Načelo supsidijarnosti  |a Teološka antropologija  |a Sloboda  |a Dostojanstvo čovjeka 
773 0 |t Bogoslovska smotra  |x 0352-3101  |g 79 (2009), 1 ; str. 63-90  |w nsk.(HR-ZaNSK)000010361 
981 |b B02/09  |p CRO 
998 |a ivao100430  |c agno120306 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/bogoslovska-smotra  |y Bogoslovska smotra