Supsidijarnost kao teološki problem
Sažetak: U ovom radu autor istražuje teološke temelje načela supsidijarnosti. Nakon što je uvodno odredio supsidijarnost kao slobodu pojedinca i nižih društvenih skupina da obavljaju sami sve ono što su sposobni obaviti, a da im više društvene razine priteknu u pomoć samo onda kada ove prve to nisu...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000735224/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Bogoslovska smotra 79 (2009), 1 ; str. 63-90 |
Glavni autor: | Marasović, Špiro (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Predmet: | |
Online pristup: |
Bogoslovska smotra |
LEADER | 02718caa a2200301 ir4500 | ||
---|---|---|---|
001 | NSK01000735224 | ||
003 | HR-ZaNSK | ||
005 | 20120306154210.0 | ||
007 | ta | ||
008 | 100430s2009 ci ||| ||hrv | ||
035 | |9 (HR-ZaNSK)737846 | ||
035 | |a (HR-ZaNSK)000735224 | ||
040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
041 | 0 | |a hrv |b eng | |
042 | |a croatica | ||
080 | |a 304 |2 MRF 1998. | ||
080 | |a 23 |2 MRF 1998. | ||
100 | 1 | |a Marasović, Špiro | |
245 | 1 | 0 | |a Supsidijarnost kao teološki problem / |c Špiro Marasović. |
500 | |a Tema broja: Supsidijarnost u hrvatskom društvu | ||
504 | |a Bibliografske bilješke uz tekst | ||
504 | |a Summary | ||
520 | 8 | |a Sažetak: U ovom radu autor istražuje teološke temelje načela supsidijarnosti. Nakon što je uvodno odredio supsidijarnost kao slobodu pojedinca i nižih društvenih skupina da obavljaju sami sve ono što su sposobni obaviti, a da im više društvene razine priteknu u pomoć samo onda kada ove prve to nisu u stanju, i time razlučio supsidijarnost od eventualnoga participiranja u slobodi, vlasti i odgovornosti viših društvenih slojeva, autor je prešao na samu bit problema. Rad je podijelio u tri dijela: u prvom istražuje teološko-antropološke temelje ljudske slobode, posebice slobode pojedine ljudske osobe, u drugom istražuje teološke temelje za socijalnu dimenziju supsidijarnosti, dok u trećem dijelu istražuje temelje samoga »subsidiuma«, tj. pripomoći prema kojoj je i cijelo načelo dobilo ime. Za polazište cjelokupnoga razmišljanja u prvom dijelu autor uzima teološku antropologiju, točnije imago Dei, iz koje onda prelazi na pavlovsku »oslobođenu slobodu« (Gal 5,1) te na čovjekov poziv na osobni razvoj i rast. U drugom dijelu utemeljenost te slobode u odnosu prema društvenim strukturama autor vidi u dostojanstvu ljudske osobe, fenomenu i logici karizme i u teološkoj pozvanosti društva na razvoj i rast. U trećem pak dijelu autor propituje teološke temelje samoga subsidiuma, tj. pripomoćnoga spuštanja viših razina prema nižima u potrebi, i prepoznaje ih u stvaranju, otkupljenju i u Božjoj milosti. Cjelokupno je, naime, Božje djelovanje, u odnosu prema stvorenju obdarenom vlastitom slobodom, supsidijarno, tj. takvo da čovjeku priskače u pomoć, oslobađajući ga i podupirući njegovu slobodu, a nikad takvo da njega ili tu njegovu slobodu gazi i uništava | |
653 | |a Načelo supsidijarnosti |a Teološka antropologija |a Sloboda |a Dostojanstvo čovjeka | ||
773 | 0 | |t Bogoslovska smotra |x 0352-3101 |g 79 (2009), 1 ; str. 63-90 |w nsk.(HR-ZaNSK)000010361 | |
981 | |b B02/09 |p CRO | ||
998 | |a ivao100430 |c agno120306 | ||
856 | 4 | 2 | |u http://hrcak.srce.hr/bogoslovska-smotra |y Bogoslovska smotra |