Effect of feed speed and wood species on roughness of machined surface

Sažetak: Rad predstavlja istraživanja kvalitete blanjane površine bukovih, hrastovih i jelovih uzoraka. Bukovi su uzorci izrađeni od parene bukovine i termički modificirane bukovine (212 oC). Istraživanja su provedena na uzorcima blistača, koji su blanjani u radijalnom smjeru. Alat za blanjanje imao...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000736183/Details
Matična publikacija: Drvna industrija
60 (2009), 4 ; str. 229-234
Glavni autor: Škaljić, Nedim (-)
Ostali autori: Beljo-Lučić, Ružica (-), Čavlović, Anka Ozana, Obućina, Murčo
Vrsta građe: Članak
Jezik: eng
Predmet:
Online pristup: Drvna industrija
LEADER 02434caa a2200325 ir4500
001 NSK01000736183
003 HR-ZaNSK
005 20120810092314.0
007 ta
008 100510s2009 ci ||| ||eng
035 |9 (HR-ZaNSK)738807 
035 |a (HR-ZaNSK)000736183 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a eng  |b hrv 
042 |a croatica 
080 |a 674  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Škaljić, Nedim 
245 1 0 |a Effect of feed speed and wood species on roughness of machined surface /  |c Nedim Škaljić, Ružica Beljo Lučić, Ankica Čavlović, Murčo Obućina. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 10 jed 
504 |a Sažetak 
520 8 |a Sažetak: Rad predstavlja istraživanja kvalitete blanjane površine bukovih, hrastovih i jelovih uzoraka. Bukovi su uzorci izrađeni od parene bukovine i termički modificirane bukovine (212 oC). Istraživanja su provedena na uzorcima blistača, koji su blanjani u radijalnom smjeru. Alat za blanjanje imao je dvije oštrice, a blanjano je pri posmičnim brzinama 6, 12, 18 i 24 m/min. Dubina blanjanja bila je konstantna i iznosila je 2,0 mm, a prsni je kut oštrica alata bio γ = 15o. Eksperiment je proveden na četverostranoj blanjalici Weinig Powermat 400. Promjer putanje rezne oštrice bio je 125 mm, a broj okretaja radne osovine 6 000 min-1. Hrapavost površine mjerena je po duljini obrade, u skladu sa normom DIN 4768 (1990) upotrebom elektromehaničkog profilometra Mitutoyo SJ-201. Usporedbom dobivenih rezultata za sve četiri vrste uzoraka može se zaključiti da se s povećanjem posmične brzine povećava hrapavost površine. Kvaliteta blanjane površine za različite je vrste drva različita u jednakim uvjetima obrade. Najmanju hrapavost imali su uzorci hrasta, a najveću uzorci jele. U istraživanjima nije zabilježena značajna razlika između kvalitete površine uzoraka od parene bukovine i termički modificirane bukovine usprkos mnogo lošijim mehaničkim svojstvima termički modificiranog drva u odnosu prema parenom drvu 
653 0 |a Drvna industrija  |a Hrapavost površine drveta 
700 1 |a Beljo-Lučić, Ružica 
700 1 |a Čavlović, Anka Ozana 
700 1 |a Obućina, Murčo 
773 0 |t Drvna industrija  |x 0012-6772  |g 60 (2009), 4 ; str. 229-234  |w nsk.(HR-ZaNSK)000015240 
981 |b B03/09  |p CRO 
998 |a dalo100510  |c đluo120810 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/drvnaindustrija  |y Drvna industrija