Croatia going global cultural crossovers

Devedesete su godine prošloga stoljeća razdoblje intenzivne konstrukcije simbola hrvatskoga identiteta. Jedan između tih projekata – kreacija priče o hrvatskoj provenijenciji kravate – koju potpisuje privatna neprofitna ustanova nazvana Academia Cravatica – analitički je zanimljiv ne samo zbog prire...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000742330/Details
Matična publikacija: Narodna umjetnost
46 (2009), 1 ; str. 161-175
Glavni autor: Čapo Žmegač, Jasna (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: eng
Predmet:
Online pristup: Narodna umjetnost
LEADER 02866caa a2200301 i 4500
001 NSK01000742330
003 HR-ZaNSK
005 20120518150510.0
007 ta
008 100527s2009 ci ||| ||eng
035 |a (HR-ZaNSK)000742330 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a eng  |b hrv 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 |a 39  |2 MRF 1998. 
080 |a 316  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Čapo Žmegač, Jasna 
245 1 0 |a Croatia going global cultural crossovers :  |b from peasant kerchief to the bourgeois cravat /  |c Jasna Čapo Žmegač. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: 19 jed 
504 |a Sažetak 
520 |a Devedesete su godine prošloga stoljeća razdoblje intenzivne konstrukcije simbola hrvatskoga identiteta. Jedan između tih projekata – kreacija priče o hrvatskoj provenijenciji kravate – koju potpisuje privatna neprofitna ustanova nazvana Academia Cravatica – analitički je zanimljiv ne samo zbog priređivanja manje ili više spektakularnih kulturnih događanja nego i zbog vještoga baratanja s ikoničkim postmodernim konceptima fleksibilnih identiteta, koncentričnih krugova i razina pripadnosti, interakcije i miješanja kultura i sl. U radu su predstavljene odabrane "kravatološke" akcije u organizaciji Academie Cravatice, a potom se kroz povijest širenja, promjena i resemantizacija rupca hrvatskih seljaka analiziraju mijene kojima je taj predmet bio izložen od 17. stoljeća do danas. Kroz povijest difuzije, transformacija i resemantizacija rupca hrvatskih seljaka/vojnika mijene su se događale na nekoliko razina. U društvenom smislu, od seljačkog (vojničkog) odjevnog predmeta postao je dijelom građanskog odijela. U prostornom smislu, s relativno uskog zemljopisno definiranog prostora raširio se društvenim prostorom suvremenoga građanstva, koje se zbog globalnosti zemljopisno (teritorijalno) ne može pobliže odrediti. Promotre li se etnonacionalni razmjeri mijene, uočavaju se brojne resemantizacije: od predmeta kao dijela regionalne kulture jedne hrvatske etnije u susretu hrvatskih vojnika sa svojim europskim kolegama postaje nacionalnom oznakom. Potom, preuzimanjem u europske odjevne stilove biva inter-nacionalnim ili trans-nacionalnim kulturnim dobrom u kojemu se susreću i kreoliziraju različite tradicije, htijenja i konteksti. Konačno, od devedesetih godina 20. stoljeća naovamo, posebno nastojanjima Academie Cravatice, u predmet se upisuju nacionalni, hrvatski sadržaji, dakle ponovno se konstruira kao nacionalna oznaka 
653 0 |a Kulturni identitet  |a Nacionalni identitet  |a Simboli  |a Kravata 
653 5 |a Hrvatska 
773 0 |t Narodna umjetnost  |x 0547-2504  |g 46 (2009), 1 ; str. 161-175 
981 |b B07/09  |p CRO 
998 |a boko100901  |c agno120518 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/narodna-umjetnost  |y Narodna umjetnost