Ishodišta zapadnoeuropskoga odgoja
Odgoj kao središnji pojam i najeminentniji sadržaj istraživanja odgojnih znanosti bio je razlogom mnogim istraživačima za duboko posezanje u prošlost. To je i u ovom slučaju kad se istražuju početci odgojnih sadržaja prije nego što je stvoren sam pojam odgoja i to u prvom reprezentativnom književnom...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000745137/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Odgojne znanosti 11 (2009), 1(17) ; str. 7-27 |
Glavni autor: | Pranjić, Marko, pedagog (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Predmet: | |
Online pristup: |
Odgojne znanosti |
LEADER | 02554caa a2200289 i 4500 | ||
---|---|---|---|
001 | NSK01000745137 | ||
003 | HR-ZaNSK | ||
005 | 20120131151950.0 | ||
007 | ta | ||
008 | 101006s2009 ci ||| ||hrv | ||
035 | |a (HR-ZaNSK)000745137 | ||
040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
041 | 0 | |a hrv |b eng | |
042 | |a croatica | ||
044 | |a ci |c hr | ||
080 | |a 37 | ||
100 | 1 | |a Pranjić, Marko, |c pedagog | |
245 | 1 | 0 | |a Ishodišta zapadnoeuropskoga odgoja / |c Marko Pranjić. |
504 | |a Bibliografske bilješke uz tekst | ||
504 | |a Abstract | ||
520 | |a Odgoj kao središnji pojam i najeminentniji sadržaj istraživanja odgojnih znanosti bio je razlogom mnogim istraživačima za duboko posezanje u prošlost. To je i u ovom slučaju kad se istražuju početci odgojnih sadržaja prije nego što je stvoren sam pojam odgoja i to u prvom reprezentativnom književnom djelu zapadnoeuropske civilizacije, onom koje se pripisuje Homeru – Ilijadi i Odiseji, da bi se potom naznačio njegov utjecaj na naknadnu grčku misao i tzv. „heliocentrički krug kultura“, onaj zapadnoeuropski u sklopu kojeg je i hrvatska odgojna tradicija. Istraživanje se koncentrira na prvotnu grčku kulturno-odgojnu formu (paideia) te ono što je bio njezin bitni sadržaj: uzgoj (trofe), običaj (ethos), vrlina (arete), sveopći red (nomos), duhovni zakon (logos), političnost (politeia), ideal (idea), slava (klea), razboritost (sofrosine). Ukratko, istraživanje se bavi genezom ključnih pedagoških sadržaja i njihova osnovnoga značenja u vrijeme starogrčke antike, tj. u Homerovu opusu, primjenjujući dijakroni metodički postupak kako bi se stvorilo platformu za njihovo daljnje proučavanje u kasnijim grčkim antičkim književnim djelima poput Hesioda, Eshila, Euripida, Aristofana i Tukidida, a potom prešlo na razmatranje odgojnog pojmovlja i njegova sadržaja u vrijeme velikih grčkih odgajatelja i odgojnih sustava poput Sokrata, Platona, Isokrata, Ksenofonta i Demostena. Sve bi trebalo poslužiti kao okvir i platforma daljnjeg proučavanja pedagoških misli i odgojne prakse u rimsko i ranokršćansko vrijeme, a onda i u krugu pojedinih zapadnoeuropskih etničkih skupina (franačko-germanske, anglosaksonske i slavenske) po načelima sinkronog metodičkog postupka | ||
653 | |a Pedagogija |a Odgoj |a Povijest | ||
653 | 5 | |a Stara Grčka | |
773 | 0 | |t Odgojne znanosti |x 1846-1204 |g 11 (2009), 1(17) ; str. 7-27 | |
981 | |b B09/09 |p CRO | ||
998 | |a boko101006 |c zvdo120131 | ||
856 | 4 | 2 | |u http://hrcak.srce.hr/odgojne-znanosti |y Odgojne znanosti |