Ishodišta zapadnoeuropskoga odgoja

Odgoj kao središnji pojam i najeminentniji sadržaj istraživanja odgojnih znanosti bio je razlogom mnogim istraživačima za duboko posezanje u prošlost. To je i u ovom slučaju kad se istražuju početci odgojnih sadržaja prije nego što je stvoren sam pojam odgoja i to u prvom reprezentativnom književnom...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000745137/Details
Matična publikacija: Odgojne znanosti
11 (2009), 1(17) ; str. 7-27
Glavni autor: Pranjić, Marko, pedagog (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Odgojne znanosti
LEADER 02554caa a2200289 i 4500
001 NSK01000745137
003 HR-ZaNSK
005 20120131151950.0
007 ta
008 101006s2009 ci ||| ||hrv
035 |a (HR-ZaNSK)000745137 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 |a 37 
100 1 |a Pranjić, Marko,  |c pedagog 
245 1 0 |a Ishodišta zapadnoeuropskoga odgoja /  |c Marko Pranjić. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst 
504 |a Abstract 
520 |a Odgoj kao središnji pojam i najeminentniji sadržaj istraživanja odgojnih znanosti bio je razlogom mnogim istraživačima za duboko posezanje u prošlost. To je i u ovom slučaju kad se istražuju početci odgojnih sadržaja prije nego što je stvoren sam pojam odgoja i to u prvom reprezentativnom književnom djelu zapadnoeuropske civilizacije, onom koje se pripisuje Homeru – Ilijadi i Odiseji, da bi se potom naznačio njegov utjecaj na naknadnu grčku misao i tzv. „heliocentrički krug kultura“, onaj zapadnoeuropski u sklopu kojeg je i hrvatska odgojna tradicija. Istraživanje se koncentrira na prvotnu grčku kulturno-odgojnu formu (paideia) te ono što je bio njezin bitni sadržaj: uzgoj (trofe), običaj (ethos), vrlina (arete), sveopći red (nomos), duhovni zakon (logos), političnost (politeia), ideal (idea), slava (klea), razboritost (sofrosine). Ukratko, istraživanje se bavi genezom ključnih pedagoških sadržaja i njihova osnovnoga značenja u vrijeme starogrčke antike, tj. u Homerovu opusu, primjenjujući dijakroni metodički postupak kako bi se stvorilo platformu za njihovo daljnje proučavanje u kasnijim grčkim antičkim književnim djelima poput Hesioda, Eshila, Euripida, Aristofana i Tukidida, a potom prešlo na razmatranje odgojnog pojmovlja i njegova sadržaja u vrijeme velikih grčkih odgajatelja i odgojnih sustava poput Sokrata, Platona, Isokrata, Ksenofonta i Demostena. Sve bi trebalo poslužiti kao okvir i platforma daljnjeg proučavanja pedagoških misli i odgojne prakse u rimsko i ranokršćansko vrijeme, a onda i u krugu pojedinih zapadnoeuropskih etničkih skupina (franačko-germanske, anglosaksonske i slavenske) po načelima sinkronog metodičkog postupka 
653 |a Pedagogija  |a Odgoj  |a Povijest 
653 5 |a Stara Grčka 
773 0 |t Odgojne znanosti  |x 1846-1204  |g 11 (2009), 1(17) ; str. 7-27 
981 |b B09/09  |p CRO 
998 |a boko101006  |c zvdo120131 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/odgojne-znanosti  |y Odgojne znanosti