Suvremeni pristup dijagnostici i liječenju bolesti histiocita

Histiocitoze karakterizira raznolika klinička prezentacija i nepredvidiv ishod. Infiltracija histiocitima može biti ograničena na kožu i kosti, s izvrsnom prognozom, ili se manifestirati kao teška multisustavna bolest loše prognoze. Većina slučajeva se javlja u djece od rođenja do dobi od 15 godina....

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000746693/Details
Matična publikacija: Paediatria Croatica
53 (2009), 4 ; str. 245-249
Glavni autor: Čulić, Srđana (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Paediatria Croatica
LEADER 02521caa a2200289 i 4500
001 NSK01000746693
003 HR-ZaNSK
005 20121003102434.0
007 ta
008 100902s2009 ci ||| ||hrv
035 |a (HR-ZaNSK)000746693 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 |a 616  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Čulić, Srđana 
245 1 0 |a Suvremeni pristup dijagnostici i liječenju bolesti histiocita /  |c Srđana Čulić. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 26 jed 
504 |a Summary 
520 |a Histiocitoze karakterizira raznolika klinička prezentacija i nepredvidiv ishod. Infiltracija histiocitima može biti ograničena na kožu i kosti, s izvrsnom prognozom, ili se manifestirati kao teška multisustavna bolest loše prognoze. Većina slučajeva se javlja u djece od rođenja do dobi od 15 godina. Dijagnostički kriteriji uključuju staničnu morfologiju, površinske stanične i citokemijske biljege i nalaz elektronske mikroskopije. Tri najčešća oblika histiocitoze u djece su histiocitoza Langerhansovih stanica (LCH), hemofagocitna limfohistiocitoza (HLH) i indolentna sinus histiocitoza. LCH karakterizira proliferacija Langerhansovih stanica koje mogu infiltrirati brojne organe. CD1a glikoprotein i Birbeckove granule su dva specifična testa za LCH. HLH dijelimo na obiteljsku hemofagocitnu limfohistiocitozu (FHL), kao primarni oblik HLH-a vezan za genetski defekt i sekundarni oblik vezan za infekcije, maligne ili reumatske bolesti. Prevalencija HLH-a je 1.2 na 1.000.000 djece mlađe od 15 godina. FHL se obično javlja rano u dojenačkoj dobi. Identificirana su četiri genska defekta u FHL-u (autosomno recesivno nasljeđivanje), na koje otpada oko 50% do 80% obiteljskih slučajeva. Dva gena, PRF1 i UNC13D, odgovorna su za sintezu proteina, perforina i MUNC13-4. Treći je nedostatak gena Syntaxin 11 (STX11) i četvrti gen BIRC4 čija mutacija uzrokuje nedostatak X vezanog inhibitora apoptoze. Značajan postotak FHL bolesnika nema poznati genski defekt. Primjena kemoimunoterapije i transplantacije krvotvornih matičnih stanica poboljšala je ishod bolesti 
653 0 |a Histiociti  |a Histiocitoza  |a Kemoimunoterapija  |a Transplantacija krvotvornih matičnih stanica  |a Djeca 
773 0 |t Paediatria Croatica  |x 1330-1403  |g 53 (2009), 4 ; str. 245-249 
981 |b B09/09  |p CRO 
998 |a luko101021  |c vol2o121003 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/paediatria-croatica  |y Paediatria Croatica