Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu

Šume prekrivaju približno četvrtinu zemljine površine, i kao jedan od najvećih izvora kisika u prirodi važne su za opstanak života na Zemlji. Šumski požari kao vrlo važan fenomen za sam opstanak šuma, uz šumarstvo i ekologiju počeli su se proučavati i u fizici. U fizici je šumski požar prepoznat kao...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000747613/Details
Matična publikacija: Šumarski list (1945)
133 (2009), 5/6 ; str. 301-307
Glavni autor: Rosavec, Roman (-)
Ostali autori: Dominko, Damir (-), Barčić, Damir, Starešinić, Damir, Španjol, Željko, Biljaković, Katica, Ožura, Marko, Bakšić, Nera, Bognolo, Dario
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Šumarski list
LEADER 02847caa a2200397 i 4500
001 NSK01000747613
003 HR-ZaNSK
005 20130228092712.0
007 ta
008 101103s2009 ci ||| ||hrv
035 |a (HR-ZaNSK)000747613 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 |a 630  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Rosavec, Roman 
245 1 0 |a Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu /  |c Roman Rosavec, Damir Dominko, Damir Barčić, Damir Starešinić, Željko Španjol, Katica Biljaković, Marko Ožura, Nera Marković, Dario Bognolo. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 16 jed 
504 |a Summary 
520 |a Šume prekrivaju približno četvrtinu zemljine površine, i kao jedan od najvećih izvora kisika u prirodi važne su za opstanak života na Zemlji. Šumski požari kao vrlo važan fenomen za sam opstanak šuma, uz šumarstvo i ekologiju počeli su se proučavati i u fizici. U fizici je šumski požar prepoznat kao primjer kompleksnog sustava na velikim, kilometarskim skalama. Računalne simulacije omogućile su nova saznanja o šumskim požarima. U radu su korišteni podaci o broju požara i opožarenoj površini, prikupljeni u šumarijama Brač, Korčula i Rab, u razdoblju od 1991. godine do 2000. godine, koji su obrađeni primjenom fizikalnih modela, pomoću kojih se može saznati kako se požari šire, koji sve parametri i u kojoj mjeri utječu na širenje požara, te naj važnije – kako predvidjeti požare određenih razmjera. Rezultati istraživanja pokazuju da kumulativna raspodjela spaljenih površina na izabranim otocima slijedi zakon potencije u skladu s modelom Malamuda i drugih (1998). Logaritamski prikaz rezultata je pravac u najvećem dijelu. Nagib odgovara eksponentu a, jer je – dNCF/dAF~AFa. Prema navedenom modelu, ako su poznati zadani parametri nekog sustava možemo odrediti frekvenciju širenja požara, koja nam govori kolika je vjerojatnost pojave požara na nekoj površini. Skup podataka za naša tri otoka pokazuje da je s obzirom na dobiven nagib pravca za ukupan broj požara a = 1.02 ± 0.02 frekvencija širenja velika, što govori da je vjerojatnost širenja požara manja 
653 0 |a Šumski požar  |a Frekvencija širenja požara 
653 5 |a Brač  |a Korčula  |a Rab 
700 1 |a Dominko, Damir 
700 1 |a Barčić, Damir 
700 1 |a Starešinić, Damir 
700 1 |a Španjol, Željko 
700 1 |a Biljaković, Katica 
700 1 |a Ožura, Marko 
700 1 |a Bakšić, Nera 
700 1 |a Bognolo, Dario 
773 0 |t Šumarski list (1945)  |x 0373-1332  |g 133 (2009), 5/6 ; str. 301-307 
981 |b B10/09  |p CRO 
998 |a dalo101103  |c vol2o130228 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/sumlist  |y Šumarski list