|
|
|
|
| LEADER |
02771nam a2200289 i 4500 |
| 001 |
NSK01000807585 |
| 003 |
HR-ZaNSK |
| 005 |
20200525132011.0 |
| 007 |
ta |
| 008 |
120530s1896 ci 2 000 0 hrv |
| 035 |
|
|
|a (HR-ZaNSK)000807585
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|
| 042 |
|
|
|a croatica
|
| 044 |
|
|
|a ci
|c hr
|
| 080 |
|
|
|a 550.8(262.3)
|2 MRF 1998.
|
| 080 |
|
|
|a (262.3)
|2 MRF 1998.
|
| 100 |
1 |
|
|a Kišpatić, Mijo
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Prilog poznavanju vertikalnoga gibanja jadranskog morskog dna /
|c napisao M. Kišpatić.
|
| 260 |
|
|
|a [Zagreb :
|b s. n.],
|c 1896.
|e (u Zagrebu :
|f Dionička tiskara)
|
| 300 |
|
|
|a [9] str. ;
|c 23 cm.
|
| 500 |
|
|
|a Puno ime autora: Mijo Kišpatić.
|
| 500 |
|
|
|a P. o. : Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti ; knj128.
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografske bilješke uz tekst.
|
| 520 |
|
|
|a Otočić Brusnik leži nedaleko otoka Svetca (Sv. Andrije) na istočnom dijelu otoka Visa. Istraživalo se vertikalno gibanje jadranskoga mora. U literaturi se navode činjenice koje se trebaju dokazati da se morska obala u „istransko-dalmatinskom kopnu“ i otocima nalazi u stadiju propadanja. Spominje se Vransko jezero koje je s vremenom postalo slano, navodi se kako je more zahvatilo ušće Neretve, kako se Čiovo otrglo od kopna kod Trogira. Od značajne je važnosti pitanje da li se istarska i dalmatinska obala nalaze u stanju dizanja ili propadanja. Obalu od Grada do Pulja istražio je V. Hilber. Od rimskih se vremena opažaju horizontalni pomaci koji pretežito zadiru u kopno, a samo ponekad u more. Autora zanimaju navodi da se jadransko morsko dno nalazi u stadiju vertikalnog dizanja. Prvo takvo nalazište je Salvore u Istri gdje je Marchesetti (1182.) jedan metar iznad morske površine pronašao naslage šljunka sa živim morskim školjkama. U pulskoj okolici su još tri slična nalazišta: Val Ovina, Chiusa di Pomer i Val Fontane. U Dalmaciji, u neposrednoj blizini Zadra pronašao je Tietze naslagu s recentnom školjkom Cerithium vulgatum. Naslaga se nalazi jedan neposredno uz obalu na jedan metar iznad morske površine. Otok Brusnik stoji na pravcu koji ne miruje (eruptivno kamenje). Eruptivno kamenje na Brusniku prvi spominje F. Hauer. M. Kišpatić je u svojoj knjizi „Eruptivno kamenje u Dalmaciji“ došao do zaključaka: „Spondylus gaederopus je recentna životinja, živi na pećinskom dnu“ pa možemo zaključiti da je Brusnik bio u zadnje doba pod morem i da se tek u posljednje geološko doba iz mora digao. On je 1894. i 1895. na Brusniku sakupio više konglomerata u kojima se nalaze znatan broj ljuštura od recentnih mekušaca.
|
| 651 |
|
7 |
|a Jadransko more (podmorje)
|x Geološka istraživanja
|2 nskps
|
| 981 |
|
|
|e HRB3
|p CRO
|r HRB1896
|s adria
|
| 998 |
|
|
|i izdo1205
|i ahpp1209
|c rjko130404
|