The speed of large-scale transformation of political and economic institutions
This article compares the applicability of both the gradual and the shock therapy approach to reform implementation in large-scale change. Using quantitative data, it aims to provide more evidence for the lessons learned from post-socialist transformation. Hence it adds a theoretical and an empirica...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001033781/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Hrvatska i komparativna javna uprava (Online) 18 (2018), 4 ; str. 555-583 |
| Glavni autori: | Šimić Banović, Ružica (Author), Basarac Sertić, Martina, Vučković, Valentina |
| Vrsta građe: | e-članak |
| Jezik: | eng |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
https://doi.org/10.31297/hkju.18.4.3 Hrčak |
| LEADER | 05149naa a22004094i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01001033781 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20210531105029.0 | ||
| 006 | m d | ||
| 007 | cr|||||||||||| | ||
| 008 | 190613s2019 ci |o |0|| ||eng | ||
| 024 | 7 | |2 doi |a 10.31297/hkju.18.4.3 | |
| 035 | |a (HR-ZaNSK)001033781 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a eng |b hrv | |
| 042 | |a croatica | ||
| 044 | |a ci |c hr | ||
| 080 | 1 | |a 321 |2 2011 | |
| 080 | 1 | |a 339 |2 2011 | |
| 080 | 1 | |a 06 |2 2011 | |
| 100 | 1 | |a Šimić Banović, Ružica |4 aut | |
| 245 | 1 | 4 | |a The speed of large-scale transformation of political and economic institutions |h [Elektronička građa] : |b insights from (post-)transitional European Union countries / |c Ružica Šimić Banović, Martina Basarac Sertić, Valentina Vučković. |
| 300 | |b Ilustr., graf. prikazi. | ||
| 500 | |a Bilješke uz tekst. | ||
| 504 | |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: str. 578-581. | ||
| 504 | |a Summary ; Sažetak. | ||
| 520 | |a This article compares the applicability of both the gradual and the shock therapy approach to reform implementation in large-scale change. Using quantitative data, it aims to provide more evidence for the lessons learned from post-socialist transformation. Hence it adds a theoretical and an empirical contribution to the body of literature on great transformations, focusing on their speed and theacceptability of related policy solutions. Despite the predominant inclination towards the gradualist approach to reforms in the initial transition years, economic indicators suggest that the bigbang reformers have demonstrated a superior performance over the last (few) decade(s). Still, the approach to (post-)transition processes should be multidimensional and include more than the speed of transformation and key economic indicators. Therefore, a quantitative analysis covers several aspects of socioeconomic change. The analysis of the quality of democracy, market economy, and management performance in post-socialist EU member states indicates that overthe last decade the countries that applied the shock therapy approach have performed significantly better in all these areas. This suggests that slow reformers are lagging behind in the development of democratic institutions and a modern market economy, and presumably have insufficient capacities to rapidly catch up with fast reformers.Further research on this topic should tackle the deep roots of socioeconomic development and path-dependent choices (reform speed included), proximity to Western countries, the possible effects of other specific circumstances (such as war), the importance of selected institutions on the performance of post-socialist non-EU member states, and other limitations. | ||
| 520 | |a Rad se bavi provedbom reformi u sklopu opsežnih promjena, te se u tom svjetlu uspoređuje primjenjivost postupnoga pristupa i pristupa provedbe “šok terapije”. Kvantitativnim se podacima nastoji doprinijeti znanjima stečenim tijekom postsocijalističke pretvorbe, te se teorijskim i empirijskim saznanjima doprinosi literaturi iz područja opsežnih promjena, uz poseban fokus na brzinu i prihvatljivost povezanih političkih rješenja. Iako se na početku tranzicijskog razdoblja naginjalo gradualizmu pri provedbi reformi, posljednjih desetljeća superiorni ekonomski pokazatelji govore u prilog država koje su reforme provele metodom velikoga praska. Ipak, pristup posttranzicijskim procesima trebao bi biti višedimenzionalan i uključivati više od puke brzine pretvorbe i ključnih ekonomskih pokazatelja, stoga se kvantitativna analiza bavi nekolicinom aspekata socioekonomskih promjena. Analiza kvalitete demokracije, tržišne ekonomije i rezultata upravljanja u postsocijalističkim državama Europske unije upućuje na zaključak da su one države koje su reforme provele “šok terapijom” postigle znatno bolje rezultate u navedenim područjima. To pak upućuje na zaključak da države koje postupno provode reforme zaostaju u područjima razvoja demokratskih institucija i moderne tržišne ekonomije, te se nameće pretpostavka da nemaju dovoljne kapacitete kako bi uvhatile korak s državama koje reforme provode ubrzano. Daljnja istraživanja u ovom području trebala bi se baviti dubinskim uzrocima socioekonomskog razvoja i odabira koji ovise o putu za koji se pojedina država odlučila (a što uključuje brzinu provedbe reformi), blizinom državama Zapadne Europe, mogućim učincima drugih specifičnih okolnosti (npr. ratova), važnosti odabranih institucija u odnosu na rezultate postsocijalističkih država koje nisu članice Europske unije, te drugih ograničenja. | ||
| 653 | 0 | |a Institucije |a Reforme |a Post-socijalizam | |
| 700 | 1 | |a Basarac Sertić, Martina |4 aut | |
| 700 | 1 | |a Vučković, Valentina |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Hrvatska i komparativna javna uprava (Online) |x 1849-2150 |g 18 (2018), 4 ; str. 555-583 |w nsk.(HR-ZaNSK)000863959 | |
| 981 | |b Be2019 |b B01/19 | ||
| 998 | |b tino1908 |b boki2105 | ||
| 856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.31297/hkju.18.4.3 |
| 856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |
| 856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/214152 |y Hrčak |