The Israeli case
The paper presents an account of the Israeli government’s efforts to absorb and integrate an influx of Jewish immigrants from the Soviet Union and Ethiopia. With fewer than five million persons, Israel accepted 400,000 Jewish refugees between 1989–1992. At the time, the Israeli government discourage...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001033787/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Hrvatska i komparativna javna uprava (Online) 18 (2018), 3 ; str. 447-464 |
| Glavni autor: | Lazin, Frederick A. (Author) |
| Vrsta građe: | e-članak |
| Jezik: | eng |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
https://doi.org/10.31297/hkju.18.3.6 Hrčak |
| LEADER | 05328naa a22004094i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01001033787 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20190823092632.0 | ||
| 006 | m d | ||
| 007 | cr|||||||||||| | ||
| 008 | 190613s2018 ci |o |1|| ||eng | ||
| 024 | 7 | |2 doi |a 10.31297/hkju.18.3.6 | |
| 035 | |a (HR-ZaNSK)001033787 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a eng |b eng |b hrv | |
| 042 | |a croatica | ||
| 044 | |a ci |c hr | ||
| 080 | 1 | |a 35 |2 2011 | |
| 080 | 1 | |a 314 |2 2011 | |
| 080 | 1 | |a 323 |2 2011 | |
| 100 | 1 | |a Lazin, Frederick A. |4 aut | |
| 245 | 1 | 4 | |a The Israeli case |h [Elektronička građa] : |b lessons from integrating Russian and Ethiopian immigrants, 1989–1992 / |c Fred Lazin. |
| 300 | |b Ilustr. | ||
| 500 | |a International scientific conference Looking Beyond the Crises: Impact of Mass Migrations on Local, Regional, National, and EU Governance, Dubrovnik, 11-14 May 2017. | ||
| 500 | |a Bilješke uz tekst. | ||
| 504 | |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: str. 461-462. | ||
| 504 | |a Summary ; Sažetak. | ||
| 520 | |a The paper presents an account of the Israeli government’s efforts to absorb and integrate an influx of Jewish immigrants from the Soviet Union and Ethiopia. With fewer than five million persons, Israel accepted 400,000 Jewish refugees between 1989–1992. At the time, the Israeli government discouraged granting of political asylum to tens of thousands of mostly Muslim refugees from East Africa. Furthermore, an Israeli law prevented family reunification of Israeli Arab citizens who married Palestinians living outside of Israel (including the occupied territories). The paper looks at policies designed to provide housing and education to the Russian and Ethiopian immigrants. Israeli absorption policies were not coordinated. Prime Minister Shamir later told the author “Who needed policy? Let them come and we will make policy.” Policies gave preferential treatment to Russian immigrants who had more clout than the Ethiopians. They also had greater social capital. While the national government and the Jewish Agency, an NGO representing world Jewry, set immigration policy, mayors had some input in implementation. One mayor discussed here used absorption of immigrants as a means to foster local economic growth and development. The major finding here is the importance of “political will”. Israeli government officials and much of the Israeli population favoured mass immigration of Jews regardless of where they were from. Israeli leaders want to preserve a Jewish majority among its citizens. With respect to lessons for the EU, the findings here suggest that the successful absorption and acceptance of refugees lies in the attitude of the host country toward immigration. Policies and issues of coordination and implementation are secondary concerns. In the Israeli case despite the lack of adequate resources and lack of coordination absorption of immigrants succeeded. | ||
| 520 | |a U radu se analiziraju nastojanja izraelske vlade da apsorbira i integrira židovske doseljenike iz Sovjetskog Saveza i Etiopije. U doba kad je imao manje od 5 milijuna stanovnika, Izrael je prihvatio 400.000 židovskih izbjeglica u razdoblju od 1989. do 1992. Istovremeno je izraelska vlada nastojala osujetiti davanje političkog azila desecima tisuća pretežno muslimanskih izbjeglica iz istočne Afrike. Jednim od zakona spriječeno je spajanje obitelji izraelskih državljana arapskog podrijetla vjenčanim s Palestincima/kama koji žive izvan Izraela (uključujući i okupirana područja). Rad se bavi javnim politikama kreiranima da bi se ruskim i etiopskim doseljenicima omogućio smještaj i obrazovanje. Izraelske apsorpcijske javne politike nisu bili usklađene. Premijer Shamir kasnije je autoru rada izjavio „Kome trebaju javne politike?Neka oni samo dođu, onda ćemo kreirati politike.“ Javne su politike favorizirale ruske doseljenike koji su imali veću utjecaj i veći društveni kapital od Etiopljana. Središnja vlast i Židovska agencija, nevladina organizacija koja predstavlja Židove u svijetu, određivale su doseljeničku politiku, dok su pojedini gradonačelnici imali određeni utjecaj tijekom njezine primjene. Jedan od gradonačelnika spomenutih u radu iskoristio je integraciju doseljenika kao sredstvo poboljšanja gospodarskog rasta i razvoja svoje lokalne jedinice. Najvažniji nalaz rada jest važnost „političke volje“. Dužnosnici izraelske vlade i mnogobrojni građani Izraela podržavali su masovno doseljavanje Židova bez obzira na to iz koje su zemlje dolazili. Izraelski vođe žele očuvati židovsku većinu među svojim građanima. Rad pokazuje da Europska unija iz izraelskog iskustva može naučiti kako uspješna integracija i prihvaćanje izbjeglica ovisi o stavu zemlje domaćina prema imigraciji. Javne politike i problemi koordinacije i implementacije od drugorazredne su važnosti. | ||
| 653 | 0 | |a Apsorpcijska politika |a Obrazovna politika |a Židovski doseljenici | |
| 653 | 5 | |a Izrael | |
| 773 | 0 | |t Hrvatska i komparativna javna uprava (Online) |x 1849-2150 |g 18 (2018), 3 ; str. 447-464 |w nsk.(HR-ZaNSK)000863959 | |
| 981 | |b Be2018 |b B01/18 | ||
| 998 | |b tino1908 | ||
| 856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.31297/hkju.18.3.6 |
| 856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/206333 |y Hrčak |
| 856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |