Orientalism and New musicology

The aim of this paper is to outline the history of the concept of Orientalism in the field of New musicology and to point out that musicological discussions of Orientalism significantly changed disciplinary profile of musicology in the direction of interdisciplinary or contextual musicology. The are...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001042093/Details
Matična publikacija: Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Online)
44 (2018), 2 ; str. 581-593
Glavni autor: Nikolić, Sanela (Author)
Vrsta građe: e-članak
Jezik: eng
Predmet:
Online pristup: https://doi.org/10.31724/rihjj.44.2.17
Hrčak
LEADER 04812naa a22003494i 4500
001 NSK01001042093
003 HR-ZaNSK
005 20191022103332.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 190926s2019 ci |o |0|| ||eng
024 7 |2 doi  |a 10.31724/rihjj.44.2.17 
035 |a (HR-ZaNSK)001042093 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a eng  |b eng  |b hrv 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 81  |2 2011 
080 1 |a 78  |2 2011 
100 1 |a Nikolić, Sanela  |4 aut 
245 1 0 |a Orientalism and New musicology  |h [Elektronička građa] /  |c Sanela Nikolić. 
504 |a Bibliografija: str. 590-592. 
504 |a Summary ; Sažetak. 
520 |a The aim of this paper is to outline the history of the concept of Orientalism in the field of New musicology and to point out that musicological discussions of Orientalism significantly changed disciplinary profile of musicology in the direction of interdisciplinary or contextual musicology. The area of Postcolonial studies has been recognized by New musicology as a possible starting point for theorizing the new issues related to the questions of music, race, ethnic and national otherness, and European colonialism. In 1991, with the publication of Ralph P. Locke’s text “Constructing the Oriental ‘Other’: Saint-Saëns’s Samson et Dalila” in Cambridge Opera Journal, the musicological research of the European professional music tradition from the aspects of postcolonial theories has been institutionalized and the concept of Orientalism has been introduced into the field of research objects of musicology. What is present as the common aspects of all musicological studies that address the issue of musical representations of the Orient are interdisciplinarity and contextuality. Contrary to the reduction of the complex Western European music practices to the idea of an autonomous work of music devoted to an aesthetic enjoyment, postcolonial musicology proposed poststructuralist analytical models of text and discourse and affirm the interest in the context of work of music. In that manner, musicology has been updated as a discipline that autocritically approaches Western European professional music practice by seeing it/ self as only one of the possible historical formations of culture/knowledge in which there are visible clusters, conflicts, and aspirations to present (Western) European capitalist patriarchal politics as a universal economic, political and cultural power. 
520 |a Cilj je ovog teksta skicirati povijest koncepta orijentalizma u polju nove muzikologije i ukazati na to da su muzikološke problematizacije orijentalizma u glazbi znatno izmijenile disciplinarni profil muzikologije u smjeru interdisciplinarne ili kontekstualne muzikologije. Predstavnici nove muzikologije prepoznali su područje postkolonijalnih studija kao moguću polazišnu točku novih pitanja i problema koji su se ticali odnosa između glazbene, rasne, etničke i nacionalne drugosti te europskog kolonijalizma. Objavljivanjem teksta Ralpha P. Lockea “Constructing the Oriental ‘Other’: SaintSaëns’s Samson et Dalila” u časopisu Cambridge Opera Journal 1991. godine, institucionalizirano je polje muzikološkog istraživanja elitne, kanonizirane europske glazbene tradicije sa stajališta postkolonijalnih studija, a koncept orijentalizma uveden je u krug objekata istraživanja aktualne muzikologije. Ono što se iskazuje kao zajednički aspekt svih muzikoloških istraživanja koja dotiču pitanje glazbenih reprezentacija Orijenta jest interdisciplinarnost i kontekstualnost. Nasuprot teorijskom svođenju složenih zapadnoeuropskih društvenih glazbenih praksi na idealnost autonomnoga glazbenog djela namijenjenog bezinteresnom estetskom uživanju, i feministička muzikologija i postkolonijalna muzikologija predložile su poststrukturalističke analitičke modele teksta i diskursa te afirmirale zanimanje za kontekst glazbenog djela. Time je aktualizirana muzikologija kao disciplina koja autokritički pristupa zapadnoeuropskoj profesionalnoj skladateljskoj praksi time što je/sebe vidi kao tek jednu od mogućih povijesnih formacija kulture/znanja u kojima su vidljivi rascjepi, sukobi i težnje za predočavanjem (zapadno)europske kapitalističke, patrijarhalne politike kao univerzalne ekonomske, političke i kulturalne moći. 
653 0 |a Orijentalizam  |a Nova muzikologija  |a Kontekstualnost muzikologije  |a Interdisciplinarnost 
773 0 |t Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Online)  |x 1849-0379  |g 44 (2018), 2 ; str. 581-593  |w nsk.(HR-ZaNSK)000848712 
981 |b Be2019  |b B01/19 
998 |b tino1910 
856 4 0 |u https://doi.org/10.31724/rihjj.44.2.17 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/218066  |y Hrčak